СРЂ

136

СРЂ. - SRĐ.

kratskijem klasama, dok tvrdo pristaše uz Buddhovu nauku, koja se odmah ukorijeni u narodu, dok se Konfucizam nije nikada primio. To baš obilježava veliku izbornu srodnost koja postoji među Japanom i Buddhizmom : srodnost, koja se ocituje i u faktu, zabilježenom od K. Florenz-a u njegovoj Geschichte der japanischen Litteratur, Leipzig 1904, p. 91, da se japanski pjesnici uopće nijesu nikada zaustavili na legendama, pričama i svoj spoljašnjoj odjeći Buddhizma, već su uvijek liricno izrazili osnovnu misao, koju pružaju svete istine o boli, 0 postanku boli, o uništenju boli i o stazi, koja vodi uništenju boli. Cuvajući citavu, na taj naćin, jezgru buddhističke doktrine, Japanci su svršili tijem, da su svoj Buddhizam doveli do izvornog indijskog vrela, pa su iz ovoga, ujedno s mislima Sake (Sakya) ili Butsu (Buddho), proizveli (vidi 0. Netto i G. Wegener, Japanischer Humor, Leipzig 1901) nekoliko mitološkijeh čisto hinduskijeh figura, koje sada napučuju japanski pantheon zajedno sa shintoistickijem božanstvima i koje predstavljaju dobar dio figuracija japanske plastične umjetnosti. A svakolika je japanska umjetnost buddhisticnog porijekla, i prije pridolaska Buddhizma umjetnosti u Japanu nije bilo, do u potencijalnom stanju. Ali Buddhizam, potstičući, promičući i prilagođujući se urođenim svojstvima Japanaca, činio im je da izraze onu divnu umjetnost, kojoj s intensivnosti i intimnosti života i izraza nema možda na zemlji premca. Ovu svezu između Buddhizma i japanske umjetnosti niko nije bolje i dublje shvatio kao Laf'cadio Hearn, izvanredni engleski pisac, naturalizovani Japanac, umro jeseni 1904. u svom adoptivnom zavičaju, kojemu bijaše posvetio svoj život, svoje misli 1 svoja djela: od vrlo interesantnijeli Glimpses of unfamiliar Japan do one čudne knjige, što se zove Kokoro, tako lijepe i duboke, delikatne i intimne, da bi trebalo da u nas bude prevedena, da Italijanci poznaju pravo, intimno srce (Kokoro znači srce) Japana. U drugom svojeni lijepom tomu, Gleanings in Buddha-Fields, London 1903, p. 18б, Lafcadio Hearn piše: »Možda bi nas samo Japanac intiman u starinskoj kulturi mogao potpuno izvijestiti do koje je tačke mentalno zemljište rase bilo zasićeno i oplođeno od buddhističkog idejalizma. Ipak, i za