СРЂ

190

СРЂ. - SRĐ.

trepti ironija i sarkazam piščev, koji kao da veli: eto kakav je svijet! Pošljednja pripovijest „Sablasti" slabija je nego li ostale i po zamisli i po obradbi; interesna je tek u koliko nam još јабе ilustruje raspoloženje pišcevo i njegovo poziranje na svijet. Tu stari pop prica, kako su jednom đavolska iskušenja napadala ljude, a jedno je takovo i njega desilo, te ga se oslobodio pobjednom pjesmom Hristova vaskrsnuea. „Citao sam u staroj njekoj knjizi, da je jedan filozof učio, kako izmjenjuju vladu nad ovim svijetom ljubav i mržnja. Bilo je carstvo ljubavi, a sad je carstvo mržnje — carstvo sotonino. Ali se, kao kroz ovu noć, pomaljaju u daljini već prvi traci novog carstva, carstva božjeg. Ja ili već nazirem. Kao Hristos rodiće se opet ljubav iz jasala, iz slama, iz siromašnih koliba, — ali će trebati i tada dugo dok pobjedi, dok zapjeva onu pjesmu pobjednu . . . Sinovče, nauči pjesmu pobjednu ! . . ." Tim je završena ova briga, u kojoj se opisuje samo zlo, mrak i tuga. Zloba vlada, a dobro strada. I gorko vam je, veoma gorko pri duši, te se nehote sjećate Schopenhauerove definicije svrhe života : „ . . . nezasitan željeti, bez prestanka trpjeti i borit se bez pocinka — zatim umrijeti, i to tako uvijek, u vijeke vijekova, sve dok se ovaj naš planet na komadiće ne rasprska." Imao bih tek primjetiti, da promatranje života sa stanovišta jedne filozofske škole ne odgovara bitnoj zadaći umjetnosti, koja mora da je ekspanzivna i raznovrsna kao što je život sam. Zato, kao što ga nije dobro gledati samo kroz naocari optimizma, nije niti kroz naoćari pesimizma. U životu ima suza i osmijeha. Doduše biti osebujan i bizaran, „imati svoje stanovište" to je zamamljivo, jer je to neka vrst originalnosti; ali 'poziranje je bolest, koje se pisac mora čuvati, makar bila ona svojinom i velikih pisaca. Kad ona djeluje — nestaje pravog kulta ljepote i vršenja poziva umjetničkog. Ovo bi gosp. Budisavljević, inače nadahnut i talentiran književnik, radi vlastitog napretka morao promisliti — i uvažiti.

F. Teg. Cvjetiša.