СРЂ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

KNJIŽEVNOST I UMJETNOST. O Đuri Jakšiću. U br. 129. (1 juna) „Srpskog Književnog Glasnika" izašla je biografsko-literarna stuđija: „Đura Jakšić kao pripovjeđač" od Dr.a Jovana Skerlića. Pisac je htio i uspio da pokaže, da i u pripovijetkama velikoga srpskoga liricara prevlađuje čisto lirski elemenat: „Sva njegova ustreptjela duša, sva njegova nabujala osjećanja našla su izraza i u njegovim pripovijetkama. On ih nije pisao no pjevao. Ne samo da se pjesnik zaboravlja i mjesto proze okreće u svoje snažne stihove, no njegova proza ima tako jakih lirskih mjesta, takve rječitosti i takvih pjesničkih izlijeva, kazivana je takvim sjajnim figurativnim jezikom i u takvim ritmičkim rečenicama, da je treba prelamati u neravne redove pa da se dobiju „slobodni stihovi", sa mnogo više poezije no kod mnogih starijih i mlađih pjesnika naših. I Jakšić tako ostaje ne samo kao jedan od najvećih liričara naše književnosti no i kao jedan od majstora srpske proze." Studija D.ra Skerlića vrlo je poučna i zanimiva sa psiholoških razlaganja o ličnosti pjesnika kao i sa opisa kulturno-političkog milieu-a u Srbiji onoga vremena. Nova drama M. Begovića. Gr. Milan Begović napisao je novu dramu iz na-

poleonskih vremena „Gospođa ¥alewska." Matica Srpska. Na sjednici književnog odbora dne 7. juna odlučeno je da se prime za Matičina izdanja ovi rukopisi: „Izvještaj D.ra J. Radonića o svojim istraživanjima u bečkijem arhivima; prijevod Aranjeve pjesme „Slavuj" od B. Brančića; „Miloš Obrenović i Vuk Karadžić" od D.ra Mih. Gavrilovića; „Pred osvitak", pripovijetka B. Budisavljevića Prijedorskog. Radovi g. Vida Vuletića-Vukasovića: „Narodno bojadisanje", „Bilješke o konoplji" i „Tkanje na Lopudu" štampaće se u jednoj knjizi „Etnografskog Zbornika" Srp. Kraljevske Akademije. Kalendar „Strossmayer". Zagrebački odbor gospođa za podizanje spomenika Strossmayeru izdaće kalendar, koji će nositi ime velikoga biskupa. U svom prvom dijelu kalendar će donijeti od prvih hrvatskih, slovenačkih i srpskih književnika sređen vas materijal o Strossmayeru, i reprodukcije svijeh hrvatskijeh slika, koje se tiču pokojnoga biskupa. U drugom dijelu kalenđara biće iscrpna i detaljna „kulturno-politička statistika Hrvatske", a po tom zabavni dio, s prilozima od najprvih naših pjesnika, književnika, stručnjaka i kritičara Kalendar će iznositi 15-20 štampanih tabaka, a biće