СРЂ
БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.
201
što škode; da ferrum lacticum, ferrum pomatum, Pyrtnonter Stahlquelle, Schwalbacher i Elster Stahlquelle dosta škode, osobito ako zubovi nijesu tvrdi; i napokon da ferrum jodatum (koji se ponaj više pije kao sirup) i ferrum chloratum u kratko vrijeme rastope oklop zuba i omekšaju mu kost. — f Dr. Fritz Schauđinn. Prošle sedmiee umro je u Hamburgu Dr. F. Sohaudinn, za cije je ime vezano znamenito otkriće. Sasvim je naime vjerojatno, da je mikrob spirocheta pallida, nađen od D.ra Sch. nazad dvije godine u Berlinu, bacil uzročnik sifllide. KULTURNE VJJESTI. Proizvod i potrošak kositera. Na objema zemaljskijem polama troši se sada g'odišnje 96,000 bačava kositera. Od ovoga broja pada 40% na Sadružene Države, na Inglesku malo manje od 17°/ 0 , na Njemačku ne punijeh 16° 0 , dok Prancuska, Italija, Spanjska i Rusija troše ukupno 19%. Izvoznatrgovina. Oriz u Sadruženijem Državama. Na koncu lanjske godine iznosio je izvoz riže u velikoj američkoj državi 5,361,641 dolara, biva 26 milijuna kruna, a to je prema god. 1900 deseterostruki iznos. Uzrok je tome, što se je riža silno razmahala u državama Texas i Louisiana i što su se ustanovile čvrste trgovačke veze s ostrvima Porto-Rico, Hawai i Cuba. Evo po redu koje države izvoze naj veću množinu oriza; Indija, Sijam, Indokina, Sađružene Države, Japan, nizozemska Indija, Italija, Koreja i Spanjska. Saobraćaj. Luke Anverse i Brisela. Po zadnjoj se statistici razabire,
f
da su god. 1906. luke Anverse i Brisela (Bruxelles) poskočile u brodarenju za 57°/ 0 prema godini 1904., dok je nutrnje riječko brodarenje poskočilo za 16% u istom razdobju. Prva tri mjeseca o. g. ušlo je u anversku luku 1538 trgovačkijeh lađa, koje su brojile skupa preko 2,500.000 bačava (tona), što prema prvijem tri mjeseca prošle godine iznosi višak od 308.584 bačava. I roterdamska luka ima prva tri mjeseca o. g. višak od 131.000 bačava, ali je svakako u brodarenju zaostala mnogo za Anversom i Briselom. — Zelj eznica na Mehičkom z a 1 i v u. Brzo će se dokončati građa jedne čudnovate i vrlo interesne željeznice u mehičkom zalivu, koja će spajati skup ostrva u Florida Keys među se i s kopnom. Vas je željezni put dug 265 klm., a više od рб njega prolazi nad morem. Željeznica će prijeći preko 3 morska rukava, od kojijehje naj dulji 11 klm. dug. — Telegraf bezžica. — Njemačko društvo za telegraflju bez žica priređuje novu i ogromnu stanicu u Naueti-u. Kula će biti 98 met. visoka, a s vrha će se uokolo spuštati žice na zemlju položitijem pravcem, tako da će sva ta zgrađa sličiti ogromnome štitu od sunca. Proračunalo se je, da će tako biti moguće stupiti u svezu sa svom središnjom Jevropom i općiti pojednako sa Britidisi, s Petrogradom i s Dublinotn. Pomagala gospodarstva. V o d e n a snaga j ezera Titi kake. Peruanska je vlada naumila, da onu ogromnu masu vode u iznosu od 2 milijuna konjskih snaga, što je jezero Titikaka izlijeva u močvare prostranijeh pampas-%, , navrati pravce u more,