СРЂ

БИЉЕШКЕ. BILJEŠKE.

259

Ekonomija. Električnost kano pornagalo ratarstva. Ima već njekoliko godina da je Lemstrom, prof. na universitati u Helsingforsu (Finska), uvidio mogućnost da se pomoću elektrićnosti povećaju žetve. On biva bješe opazio, da i rast i krepčina biljaka silno jaoaju, ako ili se za vegetaeije podvrgne električnoj struji. Lemstrom bješe učinio i njekoiiko pokušaja, gojeći pomoću električnc struje veliku množinu biljaka i sa vrio dobrijem uspjehom, kad li ga žalibože u tome prekide smrt. Lanjske g'odine preuzeo je opet taj rad ingleski inženjer Newman. On je pravio pokušaje na zemljištu u okoiici Bristol- a i sa raznijem biljkama: sa pšenicom, s ječmom, sa zobi, s kupusom, sa sočivom, s jagodama i t. n. Dobiveni rezultati pokazaše, da umnožena težina i bolja vrst žetve obilno nagrađuju novac potrošen u elektricnost. Ziiija n. p. povećaše težinu zrna za 25° 0 , a tako isto i siama, dok je i vrst zrna mnogo boija, a i muka mnogo obiinija bila. Ostali su troškovi — mimo onoga za električnu energiju — bili ko i prije. Pokušaji na veliko, kojijem sada ravna isti inženjer u Iron Cross- u blizu Evesham- a, prave se poglavito zato, da se produkcija električne energije što ekonomičnijom doradi. Struju dava maleni diuamo, što ga kreće motor na petrolje od 3 konjske snage, a kad je ta struja pretvorena u struju velike napetosti, kovne je žice izmeću u zemlju i zato također u biljke ili stabla, koja sa ondje nalaze. Žice stoje б m. nad zemljom, a naslonjene su na takljama napetijem u razmaku od 90 m. Zemljište, gdje se ovi pokušaji prave, iznosi više od 8 hektara, od kojijeh su 5 posijani žitom.

— Produkcija terebentine. Koniferne šume Kumaona (Himalaja) krcate su stabala, kojijem pod korom tcče terebentina. U šumskome srezu Naini izvadilo se je god 1904-05 iz 62.000 stabala 1 "9.760 klg. smole, koja je prerađena — dala 22.712 litara terebcntine i 123,750 klg. kolofana. Troškovi su iznosiii 33.260 franaka a prodaja 71.271 fran., dakle više no dvostruko. I tako je niknula nova grana industrije, što je sada tek u pupku. Ingleska vlada hoće da pravi njekoiiko pokušaja prije no se dade na potpuno eksploatovanje, a ti će pokušaji ustanoviti, koji utjecaj ima crpanje smole na rast stabala i na njihovu vrst i težinu. Hemijska industrija. Kalcijev karbid i acetilena. Njemački učenjak Vogler napisao je nedavno jednu studiju, gdjeno — pošto je konstatovao industrijalni razvitak kalcijeva karbida, koji je glavna sasta^ina acetilene, poznatoga gasa za rasvjetu ispituje za koje bi svrhe mogao kalcijev karbid jošter služiti. Ponajprije spominje, da taj gas ima znamenito svojstvo, što fiksuje azot i tako dava kalcijev cijanamid. Bila se predložila uporaba ovoga jjosljednjega za gnojenje polja, ali to nije zahvatilo vele maha, jer se nije jošter ustanovilo, da li su njegove hemijske sastavine otrovne za rasline ili nijesu. Mogla bi se — veli — upotrebiti u radionicama acetilena i kao gas za grijanje, jer njezin plamen može dotjerati tcmperaturu do 2000 stupanja, što premašuje kud i kamo vrućinu ugljenova gasa. Osim toga ima acetilena svojstvo da se rado spaja s njekijem rudama, kao n p. s mjedi i s paladijem, pa bi zato mogla služiti za rastavljanje tijeh ele-