СРЂ

260

СРЂ. — SRĐ.

menata od hemijskijeh sastavina, koje ih vežu. I napokon djelovanjem broma i hlora na acetilenu dobija se lako tetrabromid i tetrahlorid, prvi sa gustoćom 3, a drug'i sa 16. Ova bi dva tijela — ili sama ili u razmjernoj smjosi — mogla služiti za rastavljanje svijeh ruda, čija gustoća stoji izmedu ona dva broja. Vogler- ova je stuđija dobro došla Francuskoj i Njemačkoj, jer se je u ovijem državama silno razmahala industrija kalcijeva karbida; u Francuskoj još više no u Njemačkoj. A što to znači, vidi se iz ovijeh brojaka. Potrošak kalcijeva karbida iznosio je u Njemačkoj koncem god. 1905 okolo 24.000 bačava, od kojijeh je 16 000 valjalo dobavit iz tuđine. Poprečna cijena od bačve iznosila je 220 maraka, biva 264 krune. — Potrošak sumporne kiseline. Razlog rašta se nepresta.no traži, kako da se usavrši produkcija te kiseline, stoji uprav u tome, što je ljudi u velike troše te je dala života ogromnoj industriji. Samalngleska izvodi 1,100.000 bačava sumporne kiseline na godinu ; Njemačka okolo 900.000 ; Sadr. Države malo manje; Francuska 500.000; Italija 200.000 ; Austrija isto toliko ; Belgija 165.000 ; Rusija 125.000 i napokon Japan 50.000, dok je u ostalijem državama njezina prođukcija praktično neznatna. Saobraćaj. Prorov ispod morskog rnkava ,,la Manche". Ima već preko 20 godina da se je ustanovilo zasebno društvo za to pođuzeće, gdje su pojednako zastupani francuski i inglcski kapitalisti i inženjeri. Francuska je vlada bila, a i sađa je, s projektom sasvijem zadovoljna; ali nije tako ingleski narod, kojega je regbi strah, da ne bi u slučaju rata služio prorov

neprijateljskoj kopnenoj vojsci. Zato je ingleski parlamenat god. 1883 odbio projekat, pored očite i zamašne koi'isti, što bi ingleska i francuska trgovjna i promet odatle crpli. No sada — kad su obje države politički gotovo saveznici — pomenuto je društvo odiučilo da opet dovede stvar pred oba parlamenta. Od strane Francuske nema povoljnome riješenju nikakve zapreke, a cijeni se da će se i u ingleskom parlamentu prijedlog proturiti. Prorov bićo 30 milja dug (48 klm.), a hodiće od Dower-a, s jedne strane, do Sangatte-a (blizu Calais-a), s druge strane morskoga tijesna. Ne ćo bit uprav jedan prorov, već dva, nezavisna a uporedna, u razmaku od 6 met jedan od drugoga, sa pobočnijem galerijama svako 400 met.. Biće izdubeni 45 met. ispod morskoga korita, a iinaće širinu od 50-55 met. — Željeznica od rta Dobre Nade do Kajira. Clrada ove velike željeznice pravilno napreduje. Tu skoro javio je ingleski inženjer, koji upravlja radnjama na sjeveru rijeke Zambeza. da je već stavio tračnice na daljini od 230 klm. od pomenute rijeke i da će hrzo spojiti južnu željeznicu s onom Rodezije do rudnika zinka i olova, poznatijeh imenom Broken Hill- i, 600 klm. daleko od velike afričke rijeke. Pokušaji za upaočenje željeznica. Ovi se opiti prave u Njemačkoj na pruzi Spandau-Lehrte. Svrha im je da se ustanovi, koji su od naj novijih sistemata upaočenja (zaustavljanja, Bremssysteme) naj prikladniji za veoma hrze vlakove, što prevale na uru 120 km. i da li se ovi mogu zaustaviti u jurenju na kratkoj pruzi, koja nije više od 500 met. duga. Zadnji se put učinio pokušaj s jednijem Blitzzug- om