СРЂ

508

СРЂ. — SRĐ.

Amerikanac, M. Millet, kuša se sada od ingleskog admiralstva na krstarici Antrim и Chatamu. Ako ovi opiti budu zadovoljili, više transatlantiekijeh vatrenjača i kuia svjetilja uporaviće ovaj izum. Sistem Milletov pozvat je, drži se, da učini znamenite usluge u vrijeme magle na mjestima, koja se drže opasna. Sistem sastoji iz sprave prenašalice i sprave bilježilice. Prenašalica je uronjena. u moru kod kule svjetilje ili u pristanu. Ona sastoji iz jedne vrsti zvona, kojega je zvečak pod djelovanjem električkog mekanizma ; uslijed ovoga zvonjenje može biti neprekidno ili ponovljeno od vremena do vremena. Sprava bilježilica utvrđena je na trupu broda a električna žiea stavlja je u svezu иа mikrofonom namještenijem na iađinom mostu. Sprava bilježilica označuje zvonjenja do daljine od trideset kilometara i čini da se raspozna tačno otkle dolazi zvek i koja mu je udaljenost. I druge su se sprave bile napravile na sličan način ali one nijesu dale sigurnijeh rezultata. Cini se da Milletov sistem riji-.šava sve poteškoće. KULTURNE VIJESTI. Statistika. Kolosalna općina. Mjujorska općina ima 51.146 službenika (činovnika) svake vrsti i stepena. Ona je 1П05. povećala sa 20 miliona dinara (franaka) ukupni iznos plata prama prijašnjoj godini. Napredak mušice od voća. M. Giard javio je nazočnost sasvim neočekivanu ovog egzotičkog diptera u pariskoj okolini. Premda veliki opustošilac voća, insekat je posve rijedak i nije napao nego na koju kaisiju bašta u Courbevoie i ne bi se imalo mnogo truda da se zaustavi njegova invazija, kako se čini u Njemačkoj za novi

parasit zemjjake (kiumpira) i kako čine poljoprivrednici Argenteuila za mušicu šparoge po savjetu samog M. Giarda. Ali za mušicu od voća poziv nijo bio razumjen i ove godine breskve su bile napadnute u okolici Pariza. M. Giard, koji je već navijestio naj uspješnije sredstvo da se zaustavi bič, podigao je uzvik uzbune i tvrdi da je vrijeme, da se energično radi. Injekcija stabala i zemijaka (krumpira). Entomolog ruski M. Sigismund Mokrijetski došao je čudnijem kušnjama do toga da preporodi stabia iscrpljena uštrcavajući im razne antiseptične raHtopine nadasve žeijeznog sulfata. M Simon. inženjer, imalac zemalja u Allaire, zapoćeo je odavna sliene opite i priopćio je u skorašnjem kongresu franačke pomoioške udružbe posljednje dobivene rezuitate. Marta 1905 dvije jabuke u dobi od 25 do 30 godina imale su mnoge grane usahnute i činiio se da imadu brzo izginuti. One su upijale uštrcavanjem ponovljenijem 24 dana izasobicc po prilici 20 litre vode i tečuog gnjoja, gdje se rastopilo 50 gr. željezne potase. Njima se sada povraća siiaga. Sjednom breskvom i praskom), u potpunoj sječi, i koja je izgledala vrlo kukavno, postupalo se na jednak način. Njene su breskve uzrasle do zreiosti, kad vas plod susjednijeh breskvi, koje je rasao u sličnijeni prilikama, usahne. Operativni postupak temelji se na načelu komunikacionijeh sudova. M. Simon provrti malu rupu na vrat stabla i u nju zatuče zatvarač (čep), u koji stavi staklenu eijev od kaučuka a nju u sud pun rastopine. Ovaj je sud stavljen na neku visinu i tekućina se unosi u sudove stabla prostijem učinkom tia.ka. Tlak naj jači upotrebljen do sada bio je od 1'50 m.