СРЂ

600

СРЂ. — SRĐ.

za izrađivanje papira. Otkriće je novo i čini se da, će ukloniti bojazan od krize papira. Računa se da se na površini zemljišta, koja dava balu pamuka, može skupiti tona stapaka i tako bi bilo samijem Sjedinjenjem Državama ujamčeno oJ 10 do 12 miliona tona novog gradiva a podigla bi se u ovijem državama vrijednost pamučnog roda za 50 miliona franaka. Iz ovoga gradiva mogle bi se doMti sve vrste karte, a kao sekundarni proizvod ostao bi alkohol i azot; gradivo pako za barut bez dima iz ostataka đalo bi dovoljne dobiti. — Ukalica (tempera) zlata, srebra i mjedi. Z. F. Vaughn iz Los Angelos u Kaliforniji iznašao je način nađenja (tempere) podatnijeh kovina, nadasve zlata, srebra i mjedi tako da ih učini tvrđijem, jednorodnjijem i trajnjijem od nada. Izumitelj radi kirurgička oruđa od ponađena zlata i liječnici se na njih hvale, da imadu veću oštrinu, da se lako sterilizuju i da su apsolutno uporni (refratarni) oksidisanju. Nadasve iglice za potkožno uštrcavanje pokazuju neosporno prvenstvo. Mjed bi bila zgodnija za pera (škripce) i za jastučiće. Vaughnova tajna sastojala bi u rastopini, koju on upotrebljuje. — Strašna produkcija kolotečina (šina). Jedna od fabrika glasovitogdruštva Carnegieva izvršila je pravi rekord tijem što je u jedan sam mjesec dana izradila 82.200 tona kolotečina a svaki metar kolotečine teži 41 kg. To je više od dvije hiljade kilometara kolotečina. Nigda do sada nije se postigla od metalurgičkijeh radnika taka napetost radnje. — Nova vrsta celulojide. Jedan Inglez izumio je novu supstanciju, koja je varijanta i usavršenje celulojide, jer

može služiti kao i ona, a nije zajialjiva. Ako se stavi u dodir s ognjem, samo se pretvori u ugljen a da nc raširi oganj i da se ne zaplamti i da ne kapi kao vosak. Novi proizvod dob va ovu osobinu po svoj prilici mijsšanjem arapske smole, cijednjaka (kole) i nekog uija u rastopljenu celulojiđu da joj ublaži osobinu. — Домаћа њемачка индустрија. По пространој и китној улици Под Липама (Unter den Linden) возе се редом поносите кочије берлинске аристокрације и богатог граћанства а по сусједној Фридрихстрасе пролази навал! људи дивећи се нај новијем производика бујне њемачке индустрије, који су намештени финијем укусом ро стакленијемпоставцима, те се блистају свјетлост! и бојама. К старом двору Кунстакадеми (умјетничка академија) мимо клп Фридрика Великог на коњу иду /ужни посјетиоци у дворнице за „Изложбу Домаће Радње". Чудноват и незабораван упечатак добива ко с п^носите и богате улице Под Липа^а, која трепти свијетлом и животом, jpbe у просторије ове изложбе, у простгане дворнице без икаква накита с б)јелијем и голијем стијенама, које зат^арају мноштво досад непознатијех нЈвољнијех и бонијех догаћаја, а измеђ- њих кад смо, чини нам се да по жртама осјећамо смртну јежњу. И мнош ;Во посјетилаца, разно мноштво лица сваке доби и сваког друштвеног сАлежа, министара, радника, дворскиј« дама, пучкијех жена, генерала, сгијернијех чиновника врти се споро искрушено по онијем дворанама и миосрдне ријечи и узвици срдитости родиру природно из срца и устију црелог оног мноштва при читању к<чадића папира уз изложене предмет- Ти комадићи са мало језгровитијех бројака откривају цио свијет