СРЂ

640

СРЂ. — SRĐ.

О obalama napose. Uski odnošaj između mora i kopna tumači nam i postanak obala. Obale nastaju ili pozitivnim ili negativnim kretanjem mora. Pozitivnim kretanjem mora, to jest padanjem samoga kopna, more će prodirati u zemlju i stvarati zalive i zatone prema tome, kakova je bila prije zemlja. Je li zemlja bila rijecnim dolinama i kršnim uvalama mnogo ispresijecana, to će kašnje, kad ove dođu pod more, nastati obilje zatona i kanala; je li bila zemlja masivna, i obale će biti monotone ili bolje izraženo — slabo razvite. U Dalmaciji je vanjski ocrt gora paralelan, kako je to već bilo receno; zato i kada su se doline spustile pod morski niveau , i ostrva su ostala paralelna. Vaporac, koji je spajao drage, more je odnijelo, i ostala su tako pojedina ostrva koja strše. Da zalivi i kanali dalmatinski nijesu nikakove depresije zemaljske, uviđa se iz njihove plicine. Izdignućem zemlje za samih 14 m nestalo bi ostrva Pašmana i Ugljana, a pretvorila bi se u poluostrva privezana uz kopno tamo prama Filipjakovu. Nešto veća dubina rastavlja od Ugljana ostrva: Rivanj, Sestrun, Mulat, Dugi i Krunarski otok, ali i ova dubina jedva iznosi 50 m. Dubljina od 15 m dijeli Prvić od kopna a Zlarin 24. Kaštelanskog bi zaliva nestalo, kada bi se kopno izdiglo za kojih 40 m. Naj manja dubina, što se nalazi između Вгаба i kopna, iznosi 50 m; između Sipana i kopna 54, između Brača i Hvara 82 m. Uopće za samih 100 m izdignuća zemaljske kore nestalo bi dalmatinskih ostrva; a što je ova dubina, upoređena sa depresijama zemaljskim, koje iznose do preko 9000 m? O strmim i ravnim obalama. Na strmim obalama ne ima velikog prostora između mora i kopna, već se obale ruše osovno u dubinu. Ovakove obale postaju redovito ondje, gdje se zemlja spušta i gdje je kopno izloženo udarcu valova. Valovi ruše, a morske struje nose sa obala naplovno zemljište, potkopavaju kamenje, tope kemicki vapnenac i tako stvaraju oblik obala koji je kod nas karakterističan u južnoj Dalmaciji. Jer ovdje nema pred kopnom ka-