СРЂ

RAZVITAK DALMATINSKIH OBALA

641

kovih ostrva, koja bi slabila udar valova, to udara uzbješnjena jugovina svom snagom u kraj, potkopava ga, ruši, a kamenje guta u dubine. To se ne opaža nigdje jasnije kao kod Dubrovnika. Ostrvo Lokrum, naš dalmatinski „Capri", neznatan je ostatak one kose, koja se je preko Merkana sukala na jug Cavtata. Još se sada u dubini spoznaje linija, gdje se ova kosa nekoć izdizala. Gdje su pak ostrva pred kopnom, tu su na kopnu ravne obale, ali je zato južni dio ostrva također osovan. Okrom valova ulaze i drugi faktori na razvitak obala, a ti su: morske struje, pravac vjetrova i pravac kiša. U Dalmaciji je glavna morska struja sa jugo-istoka a ide prama sjevero-zapadu. Nuzgrednih struja ima i više, ali ove, jer nijesu postojane, ne uticu mnogo na formaciju obala. Glavni vjetrovi su jugo i maestral; bura zaduva iznimno, i to kad u zaleđu nastane maksimum. Od ovih vjetrova naj važnije je jugo, ne samo što naj više traje, već jer donosi kišu. Budući da dolazi s mora, nosi obilate hlapove, koji, zaustavljeni od planina, izdižu se do vlažnih slojeva zemaljskog parokruga i spuštaju obilat dažd. Glavni vjetar i pravac kiša u Dalmaciji dolazi s juga, te će stoga s južne strane erozija i denudacija biti jaca nego je na sjeveru. Mjerenjem se utvrdilo da količina kiše koja je pala u Boci dvaput je veća nego li na Rijeci, a to će i biti uzrok postanku onako silne jaruge Kotorskoga zaliva. Još je jedna posljedica ovih pojava, a ta je, da su naše gore asimetričke; s juga je njihova naklonost veća, jer je erozija i denudacija jača; sa sjevera pak, ako se izuzmu klanci, gdje bura prodire na more, naklonost je gora mnogo manja. Po ovim cimbenicima biće shvatljiv ne samo postanak nego i oblik obala dalmatinskih. Valovi, morske struje, pravac vjetra i pravac kiše jače će djelovati na jugu nego na sjeveru, јабе sa vanjske nego li s unutrnje strane, i tako će se i obale prama različitom uticaju različito i razviti. U političkoj i u trgovackoj geografiji strme i ravne obale imaće drugačije posljedice. Na strmim obalama ima malo naplovne i produktivne zemlje; zanimanje stanovnika mora da bude brodarstvo. Ovakove obale su bile domaja velikih i neumornih mornara, tamo od grčkih pa do novo-engleskih. Na ravnim obalama nasuprot 39