СРЂ

826

СРЂ. — SRĐ.

Opširnija peta glava prologomena posvećenaje Gundulicu i njegovim indeksima i scholijama. Tu su točni životopisni podaci o Gundulieu, a izlaže se i bogata njegova književna djelatnost (str. XXIX. XXXV.). Gundulieeva sumarija, indekse i apostile ka Knjizi zakona spomenuli smo vec gore. Siičnim aparatom priredio jo spomenuti slavni dubrovački pravnik i tri ostale giavne zbirke svoje domovine. i za Liber Reformationum napisao je sumarija i indekse, no marginalnih opazaka pridodao je veoma malo. Od Knjige statuta raziikuje se Gundulieeva recenzija Knjige reformacija time, što poglavlja nijesu razdijeljena na paragraie. Pred indeksima izbrajaju se mletački knezovi, koji se u tirn zakonima imenuju, kao i ukiaute reforinacijc-, I Liber Viriclis i Liber Croceus imadu slične dodatke. U indeksu zbirke naj poslije spomenute imade pod riječi Consules nov komentar o dubrovačkom sudbenom postupku, razdijeljen na 26 titula. Od Prakse sudbene u indeksu Libri statutorum razlikuje se time, što se pozivJje na. tekstove svih zbiraka dubrovačkih zakona. Vrlo je znamenita titula toga komentara, u kojoj se govori o pristojnosti (nadležnosti) svjetovnih sudaca u rasprama, koje se tiču crkvenih dobara. Ovdje opisuje Gundulić svoje poslanstvo u Rim god. 1582.-83. u ime Dubrovačke republike. Iz toga, kao što i iz drugiii opazaka, jasno je, da aparat Libri Crocei potiče takođe od Fr. Gundulića. Isto tako je to sigurno o aparatu Libri Viridis, što se razabire iz posvete, koja je pred indeksom, te nosi potpis Gundulićev. Na str. XXXIX. i XL. naročito dokazuju izdavači, da i aparat (komentari, indeksi, opaslce) Libri statutorum i Libri reformationum treba pripisati istomu F. Gunduiiću. Sesto poglavlje prologomena opisuje pet recenzija Knjige statuta, a imade tu i sniniaka iz dvaju kođeksa. Iz sedmoga poglavlja (posljednjega) doznajemo, kako je došlo do izdanja Knjige statuta i upoznajemo se s potankostima izdanja. Rado bismo govorili i o sadržaju pojedinili knjiga Dubrovačkoga zakona, ali to već prekoračuje međe ovog referata. To ćemo učiniti drugom prilikom. Na svršetku izjavljujemo jedino želju da se svi slovenski pravni spomenici izdadu tako savršenim načinom kao što je izdan Liber statutorum civitatis Ragusii.