СРЂ

876

СРЂ. — SRĐ.

vlade Firenca zadobi nakon duga rata grad Pisu. Ali nakon deset godina, 1512. g., kolo se sreće okrene protiv Piera, jer se nije znao vladati u spoljašnjim pianjima . Pajia Julije II. hotk'jeFrancezima zapriječiti ulazak u Toskanu, a Soderini uporno ostane pristalica F'ranceza, jer su mu bili pomogli svrgnuće Medićejske porodice. „Ои bijaše, kaže pjesma, čovjek slab, ali poštena i pravedna srca". Ali pristajanje uz Franceze bješe nepametno, jer papa sklopi moćni savez mnogih država protiv njih, tako zvani Sveti savez. U ratu što nastade, Firenca pretrpi mnogo; porodica Medići postane opet ugledna i moćna u Firenci na Soderinijevu štetu. Spanjolska vojska pod napuljskim potkraljem Ramondom Co.rdonom krene na Firencu i nje oblast namjerom da zbaci Soderinia s vlasti. Dne 30. avgusta 1512. uzet je najuriš grad Prato. To ustravi cijelu Firencu, a osokoli pristalice Medićejaca, koje su već odavna potajno ugovarale s njima. Zavjerenici prodriješe u vlađine dvore i zaprijetiše Soderini-u da će ga ubiti, te ga prisiliše da bježi. Ali između zavjerenika bješe i rođaka Soderinijevih, koji ga izvedoše iz vladinih dvora i obezbjediše mu život sakrivajući ga u kuću jednoga od glavara zavjere. Gradske vlasti, da mu spase život, potpisaše njegovu abdikaciju, a on pobjegne put Jakina. U ono doba bilo je mnogobrojnih veza između Firence i Dubrovnika. U našemu gradu bilo je sveđ nmogo Fiorentinaca, kao industrijaiaca, zanatlija, učenjaka, umjetnika, trgovaca, liječnika, muzičara i ost a u Firenci bila je cijela kolonija dubrovaeka a trgovina je, kao i druge veze, između Dubrovnika i Firence biia preko Jakina. Soderini-a je na bjegu pratilo malo

vjernih pristalica, između njih valjda je bio Lovro Ranjina prije u službi njegovoj i Firence. Kad Soderini dođe u Jakin, ođluči da pobjegne u Dubrovnik, na glasu sa. svog gostoprimstva. U Jakinu bješe dubrovački brod, te kako pripovijeda prof. G. Gelcich u svojoj monografiji o ovom bjeguncu po pismima dubrovačkog arhiva, Soderini se ukrca na ovaj brod i dođe 19. septembra 1512. preobučen u razdrpanu odijelu u gradsku luku u Dubrovnik. Sutra se dan otkrije dubrovačkim zdravstvenim činovnicima i ovlasti ih da navijeste njegov dolazak dubrovačkoj vladi i želju mu da mu ona dade utočište. Ali gostoprimstvo prema Soderini-u bješe vrlo pogibeljno za Dubrovnik obzirom na papu i na Mlečiće, koji bjehu u Sv. savezu, i пн druge savezne države. A ]i pametni se Dubrovčani podnesoše hitro. Učiniše kao da ne znadu da je zbačen i svečano ga primiše kao florentinskog vladara a tajno ga naputiše da ga obnoć s brodom nestane iz luke i da se sakrije na Orašcu kao da je pobjegao u Tursku. Kad papini poslanici nakon malo đana dođoše u Dubrovnik da zatraže eda im Soderini bude izručen, senat ih lijepo primi i nadari, ali im odgovori po gore navedenoj hitrini a papa primi to od Dubrovčana kao iskreno prijateljstvo. Jednako se Dubrovnik ponašaše i prama Mlečićima. Soderini se nastani na Orašcu. Tu na morskom konalu između ostrva Kalamote i Orašca, na strmoj i visokoj obali čcdni seoski ljetnikovac poče se pi eobrazivati i izgledati kao sredovječni gradac s kruništem i malim prozorima na visoku. Taj je ljetnikovac pripadao Dubrovčaninu, kojemu blagostanje dopusli da obrati južnu stranu u kulu sa kruništem. Unutra