СРЂ

458

СРЂ. — SBĐ.

Dolac gornji: Radovići, Novasela, Seline, Putišić, Rudine, Nahrt, Velaniiva, Luke, Necai, Kupris, Doli, Nediliišće, Končuo, Bunja i Doli, 190 i 1589. Trnbusi, 53 i 461. Zašto se ovim imenima zovu poljička sela, neki nagagjaju da im nagju izvora; pošto mi se ta nagagjanja čine bez temelja, ne iznosim ih. Sela su poljička jedno drugomu blizu, da bi mogao dozvati, razdijeljena na komšiluke, a kuee im sbivene, кб ovce u toru, rijetko je naei osamljenih kuća. Pošto je u Poljicima 1739 dimova, pada na svaku obitelj 7 glava, a za moga pamćenja bivalo je u nekim kućama do 40 čeljadi, tako odaljenih po krvi, da su se mogli vjenčavati. * Poljica su zdrav kraj, jer su visočina i bez močvara; zdrav ih uzduh obuzimlje s mora, a planina miriše obilnim planinskim i poljskim cvijećem, a i podneblje im je blago. Donja Poljica ne znadu za zimu, jer u njima i narančavke dozrijevaju; u srednjim zastudi, a oštra je u gornjim, jer su izložena sjevernjaku, i leže u osoju Mosora. U donjim potrusi snijeg i u brzo se rastopi, u srednjim produži za koji dan, a u gornjim zategne i po mjesec dana. Mosorske ga se jametine naspu, a ne rastapa se ni usred Ijeta. Visoki i goli Mosor pritegne nad Poljica crnih oblačina, koje se pretvore u gra,d, te u malo časa uništi vas plod, a ubogog težaka u crno zavije. Znadu se i nebesa prolomiti, i talci povodanj izlije, da nosi i drvo i kamenje. Kliška bura, zadvorski krivčina i jugo, razmahaju se i haraju po Poijicima, kao da su im djedovina, i takom silom pušu, da zaviju, kidaju, lome, gule i ore, nit im odolijevaju stogodišnji hrasti, niti teški, pločnati krovovi kuća. Ljeti zategne suša da i žilje sprži biljkama, i gore je čeljadi i životinji nego u crnoj zimi, jer ne imadu se čim ozeleniti niti zubom zagristi, kao ni o Grguru, koji pripravlja strva psima i lješinarima. U srednjim se Poljicima naj žešća vrusina osjeća; u gornjim i donjim manje, s prohladice sjevernih planina i s morskoga zapadnjaka.