СРЂ

560

СРЂ. — SRĐ.

slana opari povrće, dobro će doći i paradžik divljili trava, da se družina ozeleni, a to su: žutjenica, lukovica, mak, kostriječ, kozja brada, tušt, štir i blušt. Kad je ponestalo kiselog kupusa i repe, kuha se socivo, suhe oskoruše i trnovace, a siromasim dogju u slast i smrekove bobulje. Bilo bi dugo i dosadno izbrojiti samonikle krmske trave. Spomenuću običajnije ijekovite, koje naše ženice upotrebijavaju za liječenje unutrnjih i izvanjskih bolesti, pored liječničkih i ljekarničkih prijetnja. Za svaku nutarnju bolest, bila u želucu, trbuhu, ili na plućama, prokuhaju nekih travica i daju bolesniku sok, da pije na tašte; kostobolje liječe travama potopljenim na tavi, pošto su ih potrusile tamnjanom, ili poprskale rakijom, kvasinom i slanom vodom ; da dignu otok, prokuhaju u mlijeku nekih trava, te previjaju. Da se rana čisti i zacijeli, prirede meleme od soka trava, žutog voska, ulja, masla i meda. Kad ne bude toga pri ruci, stave na ranu rezicu slanine, puhova sala, smokvu, ili Ijusku kapule. Najčudotvornije poljičke trave ovo su : ivica, kadulja, pelim, dupčac, sljez, ranjenik, sljezov i ravnov cvijet, gptovina, duhan, repanj, kopriva, gomiljačina, brštan, popovac, ruta, bunika, gospino cvijeće, rosopad, ravanj, troskot, bazgov cvijet, metvica, kupus i blitva. Od otrovnica poznate su nam: žigavica, bunika, sprež, paskvica, mliječ, ljulj, vučac, kužnjak, velebija, duhan i kukute. Nit pretiče vremena težaku, nit ima zemljišta, da se bavi ukrasnicama i da goji perivoje. Mlade nevjeste i djevojke okite dvore i prozore raznobojnim, mirisavim cvijećem, da sebi urese prsi i pruže po grančicu znancima: bosiok, ruža, kaloper, karamfil, vrbena, kanela, gjeranij i lijer. Sije se i lan i konoplje za prteninu; sitom, žukvom i pšeničnom slamom pletu rešeta, sita, drvenice i sitovače, a od trstike i batura sastavljaju prostirače za sušenje voća i za pletare i pregrade u kućama. Od tajnocvjetaka poznate su: paprat, prešlica, tresetar, mašina, resine, pečurke, razne snijeti i zlokobni lug i meduljika. * Rudarstvom se je našim malo ko bavio, zato se jako malo o njemu i znade, nego ono što se vidi na površini zemlje.