СРЂ

LETIMICE KROZ POLJICA

561

Većinom su zemlje ilovače, ernice, pjeskulje i varice. Većinaje kamenja vapnenac. Mosorski vapnenac može se isporediti sa korčulanskim i gusloćom i tvrdinom, jer odolijeva mrazu i žegi, ne upije vlage, ne mrvi ga morska posolica, a dade se ulaštiti i do tancine klesati. Mosor imade crvenog i naštrapanog mramora. Nahodi se i brusine, modrulje i kremika, i na više mjesta obilatih nasada konglomerata i drstve, a u Studencima i Zakućcu sedre. 1 nek čobani i lovci čudesa pripovijedaju o pećinama, još nijesu pretražene, i ne može biti govora o njihovim prostorijama i sigama. U sitanjsko-kotleničkom Mosoru kopa se dobre željezne rude; na Rošcima su kopali pakline, a u dubrovskom Smovu nalazi se na površini kamenog uglja, biće ga i pod zemljom, ako se i ne znade u kolikoj mjeri. I nek naš Mosor nosi zlatno ime, zlata u njemu ne bi imalo biti, jer mu nema mjesta u vapnencu. * Ne imade zar sela u Poljicima u komu ne izvire živica voda, od kojih su neke nepresušive i najžešćom sušom. Pošto Mosor nije toliko prostran, da tolike vode sakupi, a ne bi ih imao gdje ni saliti, vjerojatno je, da su naše vode blagi dar Cetine, da nam njima nadoknadi štetu, što nas ona sa tri strane potkopava. Najbogatiji su vodom izvori u Žrnovnici, Studencima i u Docu donjem, a najviše ih je brojem u Gatima i Srinjinu. Pošto su Poljica uzbrdito-valovita, strašno nabreknu potoci, i razlijevajući se po zemljama poskorupe mekotu, a nanesu kamenje. Da ih marljivi težak ne zauzbije pregradama i ne svrće u kolotečine, ne bi im ostalo ni drva ni kamena. A to najbolje kušaju Primorci, Gaćani, Zakučani sa njihovim potocima : suhi potok, Smovo, Rasovo i Lisičina.