СРЂ

ZGODE I NEZGODE. 1

(nastavak) piše -j- prof. Luka Zore. uredio A. Vučetić. (Konačno stečenje zapadne polovine Konavala). Stečenje zapadnog dijela Konavala, Cavtata i Oboda, što je pripadalo prije Petru, pa njegovu mlađemu bratu Radosavu Pavloviću, bješe mnogo teže. Iza umorstva vojvode Pavla 1415. god. naslijedi mu imanje stariji sin Petar Pavlović. Otac im Pavao bješe od stare bosanske gospode, imao je Trebinje i Popovo i zapadnu polovinu Konavala. Pavla od djetinstva držaše kralj bosanski, Tvrtko, kao svoje dijete u svom dvoru i tako Pavao postade poslije vješt bosanskijem državnijem poslovima i življaše s Dubrovčanima u prijateljstvu sve do 1413. godine, dvije godine prije smrti, kad naredi da se navali na Osojnik, dubrovačko selo, i da ga plijene. Sin mu Petar nastupi imanje, kako rekosmo, 1415. god. i Dubrovčani počeše odmah ugovarati s njim za zapadni dio Konavala, koje je uživao sve do svoje smrti 1419. godine. Iza svađe 1416. godine, koja je trajala kratko vrijeme i za koje Petrova vojska bješe sašla na dubrovačko Primorje, Dubrovčani nastaviše ugovaranje i u tu mu svrhu poslaše dar i poslanike. On im napokon obeća svoje Konavle, jer kralj bosanski, Stjepan, poveljom u Sutjesci 4. dećembra 1419. bješe potvrdio Dubrovčanima obe polovine Konavala U toliko se Petar i Sandalj svade, a kad Dubrovčani poslaše u konavoski Soko posadu, Petar je ne htjede primiti u svoju polovinu a Sandalj navali na Soko. U toliko se Petar zarati i s Turcima, te Isak, zapovjednik turski u Bosni, navali s vojskom na njega, ubije ga i dade zapadnu polovinu Konavala Sandalju, koji je ustupi Dubrovčanima uz obećanje palače, baštine i novaca.

1 Isporedi opasku u 10. broju „Srđa" od 31 maja o. g.