СРЂ
ZGODE I NEZGODE
563
Ali stoga Rađosav Pavlović, brat ubijenog Petra, postađe sada neprijatelj Dubrovcanima, što prije bješe inače. On im odmah pobuni Konavljane, a kad se oni primiriše, posla Trebinjce na Konavle i na Dubrovcane. Ali ne ufajući uspjeha zaželi mir i od Dubrovčana i od Sandalja. Dubrovčani stoga odazvaše posadu iz Sokola da se mir lakše ugovori i Radosav im ustupnom poveljom 3. novembra 1420. potvrdi imanje svijeh Konavala. To oporeče poslije; ali im aprila 1421. potvrdi Sandaljevu istočnu polovinu. Sada Dubrovčani počeše iznova raditi oko Radosava, Sandalja i oko Radosavljeva poslanika, Braila Tezalovića, da im Radosav ustupi zapadnu polovinu nudeći mu vrlo povoljne pogodbe: novaea, baštinu i kuću. Ali se poslije Radosav svadi s Dubrovčanima te 1421. godine posla svoju četu da navali na kuću dubrovačkog kneza u Konavlima; napokon se umiri i ugovori prodaju Konavala. Ali se po drugi put oporeče. Dubrovčanima pođe napokon za rukom da mjeseca februara 1427. godine ugovore s njim način razdijeljenja Konavala, te ustanoviše da se njegova zapadna polovina razdijeli na desetke a poluotok Cavtat i Lug na polju da se razđijeli na priloške. Tako Radosav 31. dećembra 1427. dađe Dubrovčanima ustupnu ispravu a oni mu zato isplatiše 13 tisuća zlatnijeh dukata i dadoše kuću i obećaše da će mu plaćati 600 godišnjih perpera i upisaše njega i porodicu mu u vlastelu dubrovačku, a za šest hiljada zlatnijeli dukata, što ostavi u njih na kamatu, obvezaše se da će mu plaćati pet po sto. Zatijem svrhom 1428. godine bi razdijeljena ova zapadna polovina. Nešto zemlje dadoše Radosavu, Sandalju, kralju bosanskome, Brailu Tezaloviću i drugijem Radosa^/ljevijem plemićima; ostalo bi razdijeljeno izmeđa općine, vlastele i pučana. Ali nakon malo počeše prepirke i bune, koje je podupirao sam Radosav iz Trebinja i Zubaca i do skora dođe i do rata. Prigodu rata dade gradnja široka prijekopa, što su Dubrovčani bili počeli graditi oko Cavtata, jer su ga tijem htjeli obratiti u ostrvo da tako bude utvrđen i nepristupan i da bi se u ratno doba mogli spasti stanovnici Konavala s porodicama, pokućstvom i blagom i već 22. novembra 1429. vijeće umoljenika ustanovi pravilnik za gradnju ove jame (posata). Prijekop imao je biti širok deset koraka a toliko dubok, da u njemu bude