СРЂ

650

СРЂ. — SKĐ.

narod indijskog roda, čija kultura ima dosta sličnosti s onom staroga Egipta, bijaše ondje, već nekoliko stoljeća prije nego je noga Evropljanina stupila na novi svijet, položio temelj silnoj mocnoj državi. Bijaše XVI. stoljeća, kad Fernando Cortez poruši ovo indijsko carstvo, te cijelu zemlju izruči vlasti svojega suverenskoga gospodara, Karla I. od Spanije. Cortez postupaše pri tome tako okrutno, nečovjecno, brutalno, da nije moguće inače nego riječju razbojnik prevesti počasni naslov Conguistadores, pridodan njemu i njegovim drugovima. Ironične su riječi talijanskoga pjesnika Parini, ali ironija je ljuta, krvava, jer nam naj bolje osvijetljuje mnijenje cijeloga ondašnjega društva, kojemu u pogledu vlastite koristi ništa ne bijaše sveto. Govoreći o otkrićima Corteza i Pizzarra ovako se izjavljuje: e ben fu dritto Se Cortes e Pizzarro urnano sangue Non istimar quel ch' oltre Г oceano Scorrea le umane membra: e se, tonando E fultninando, alfin spietatamente GiCi dai grandi balzaro aviti troni Re messicani e generosi Incassi; Poi che nuove cosi venner delizie, O genima de gli eroi, al tuo palato. Nego Španjolsku stigne i zaslužena kazna. Tek tri stoijeća nakon onih razbojničkih osvajanja Corteza i drugova mu ona spade s one visine, na koju se bijaše popela kao prva kolonijalna država cijeloga svijeta. Pravednost učini, da djeca i od djece djeca budu kažnjena sa zločinstava počinjenijeh od pradjedova, jer pisano stoji: Molte flate gik pianser li figli Per la colpa del padre.

sa krasnim cvijećem i razni ananasi. Gdje nema vode ni zemlje, podižu se i pružaju se razne agave zubastog i debelog lišća sa cvijetnim metlicama, koje oživljuju pustoš. Tu je i agava, koja dava žestoko piće, narodnu pulkvu; tu su bodljikavi kaktusi sa hladnim voćem i raznovrsnih formi i opuncije, na kojim živi crvičina za purpuru. Tu su golemi kukuruzi puni ećera i gojni, kao nuti u svom prvom zavičaju, a od brašna njihovog zrnja prave Meksičani narodne tortilje.