СРЂ

42

TRAGEDIJA U KVERETARU

657

sakriti svoje duboko ganuće. Kada pak načelnik Trsta u svoje ime i svojih građana pozdravi nadvojvodu za posljednji put, suze su mu se lile niz lice. Pred dvorom se međutim bijaše sakupilo veliko mnoštvo svijeta, da ga posljednji put vide, da se s njim oproste. Svijeta bijaše toliko, da je bio mal ne sasvim zapriječen prolazak. Napokon dođe nadvojvoda i njegova pratnja do obale, gdje čekaše батас, raskošno urešen, da ih odvede na Novaru. Topovi zagruvaše, a Novara izvjesi meksičku zastavu. Nadvojvoda se ukrca. Uz neprestano gruvanje topova, praćen od fregate Tliemis, kojoj bijaše naređeno od franceske vlade da s nadvojvodom pođe u Meksiho, te od šest Lloydovih brodova i bezbroj drugih većih i manjih lađa ostavi Maksimilijan trijestinsko pristanište. Lloydovi parobrodi ispratiše Novarn do Koparskog rta, zatim se vrnuše natrag. Sav prizor odlaska tako djelova na nadvojvodu, da se, netom mogaše, zatvori u svoju kabinu, gdje ostane do slijedećega dana. Nadvojvoda upravi tijek prama Civitaveccliia, gdje se iskrca, da pođe u Rim na poklon papi. Iz Rima krene dalje, te se nakon 44 dnevnoga putovanja usidri 28. maja 1864. u luci Veracruz. Pod upečatkom onih onako srdačnih, onako iskrenih dokaza ljubavi i privrženosti pri odlasku iz Trijesta moraše nadvojvoda da se silno razočara, kad je sa svojim brodom ušao u luku Veracruz. Ma da i fregata Themis bijaše odjedrila naprijed, da najavi dolazak cara, niko se ne nađe u luci da doceka vrhovnoga gospodara zemlje. Novi vladar Meksiha bijaše stupio u svoje carstvo, ali se njegovi podanici sakrivahu da ga ne dočekaju. Neugodno čuvstvo osvoji Maksimilijana i njegovu pratnju; zlokobna slutnja nastajnih nevolja pritisne dušu svih prisutnih. Ovu slutnju ројаба izjava zapovjednika franceske mornarice, koja se bijaše već od početka ekspedicije usidrila blizu otoka Sacrificio, nedaleko od Veracruz-a, da je put u unutarnjost zemlje opasan, jer su se sakupile čete republikanaca, u namjeri da zarobe carski par. Ma da ova izjava, kako je prirodno, uznemiri Maksimilijana i drugove mu, bi odlučeno, da se već sutradan krene naprijed. Лака vojnička pratnja bi određena u zaštitu carskoga para, te tako krene povorka preko Puebla prama glavnom gradu.