СРЂ

ОЦЈЕНЕ И ПРИКАЗИ. — OCJENE I PRIKAZI.

807

Granice između dviju oblasti ustanovio je vegetacionim crtama prvoga reda i pojavama karakterističkih mediteranskih formacija u kompleksima koji su u vezi. Crte su prvoga reda one, koje su stvorene zajedničkim protezom nekoliko horizontalnih vegetacionih granica biljaka ili formacija dviju susjednih oblasti; a to su po njemu, a) iz južne vegetacione granice : Picea ecccelsa (smrča), Abies alba (jela), Pinus moatana (klek [kržljavborić]), Betulaalba (breza), b) iz sjeverne: Ficus carica (smokva) u divljem stanju; Juniper Oxycedrus (smrijeka), Buxus sempervirens (bus, šimšir), Quercus macedonica (vrsta hrasta), ove tri posijednje u zajednickom prostoru, Quercus coccifera (eesvina), Platanus orientalis (platan). Mnijenja je, protivnog Engleru, da mediteranski dijelovi Balkana sastavljaju jednu vegetacionu provinciju s Italijom, Sicilijom, Kretom, Rodi i Maloin Azijom i navodi razloge zato i elemente, koji su zajednički Balkanu i Italiji ističući osobito muniku (Pinus leucodermis) po otkriću Longovu i poglavite biljke zajedničke i Balkanu i Italiji i Maloj Aziji uslijed suhozemske veze, koja je bila u tercijarno doba među ovim poluostrvima. Napominje i pisee koji su, dijelili balkansku floru u oblasti i zone i to i kartografski, više ili manje znanstveno, prikazali, kao Becka i Baldacci, ali nijedan nije uzeo cjeiinu poluostrva, kao Adamović, a to je jedna od glavnih zasluga knjige. Dijeli mediteransku oblast u osam pojasa upotrebljujući naj prvo biološke momente, koje markantno djeluju na fizonomiju vegetacije obzirom na prevlađivanje ili uzmicanje jedne formacije a nadasve njene visinske granice. Ovo razdijeljenje predstavio je kartografski u prvoj svojoj karti. Fojasi su ovi: 1. zimzeleni, 2. nizinski ili lagunski, B. mješovitog lišća, 4. podgorski, 5. gorski, 6. predalpinski, 7. subalpinski, 8. alpinski ili planinski. Nas primorce naj više zanima primorje, stoga ćemo drage volje kazati, da nam njegova prva karta bistro pokazuje, koji se pojasi protežu uz obale. Tako od Senjske Rijeke put jugoistoka do rta Matapana i ođovle put sjeveroistoka do Dobrudže zimzeleni pojas ponaj više pokriva primorje, ostalo uz donji tijek Neretve, Bojane i Drine i drugih rijeka pokriva nizin-