СРЂ

858

СРЂ. — SRĐ.

f Dr. Anton Loew, upravitelj naj većeg beckog sanatorija, koji je utemeljio i uredio u Austriji Crveni Krst, i s Bilbrothom utemeljio je jedan samaritski savez, rođen 1847. u Požunu, umrije u Beču 14. septembra. Hemija i bakteorologija. — Zapaljivanje slame. Poznatoje da se u jeseni eesto slama upaii i to ako je bila unešena ne dobro osušena ili na pola mokra ; kadkađa đosta ovisi i o vrsti slame. Dosada se je držalo da je uzrokom ove samoupale fermentacija, koju prate kemički procesi. TT zadnje vrijeme u laboratoriju politehnike u Zurich-u stade se znanstveno proucavati što bi bio pravi uzrok. Miehe se je bio već jednom prije izjavio da samoupalu slame do 70° C. prouzrokuju mikrorganizmi i da se radi toga ne radi o jednom čisto kemičkom procesu, nego o jednom biološkom. U slami, koja nije bila dobro osušena, razvija se velika množina mikrorganizama. Bilinske celule slame, koje još možda iza pokosa nijesu izginule, davaju toplinu kao što i mikrorganizmi, koji živu na slami, uslijed svojih životnih procesa, prouzrokuju osobito znatnu toplinu. Pošto je slama slab vodić topline, ona je pridrži i tim raste temperatura. Toplina pako pobuđuje živoi u celulama i u mikrorganizmima i tako se nakuplja sve to viša toplina, što dovodi poslije do samoupale slame. E. M. Romanska filologija. — Prva djevojka priv. docentkinja п bečkoj universitati. Gospođica Dr. Eliza Ricliter postala je privatnom docentkinjom (romanska filologija) u bečkoj universitati. Prirodopis. f Wiliam Marschal, sin jednog Engleza, koji je bio kabinetski tajnik u

velike vojvotkinje saske Sofije, profesor u Lipskoj universitati, zoolog, pučki spisatelj zoologije, umrije 16. septembra u Lipskome. Bio; se rodio 16. septembra 1845. u Weimaru. Historijske znanosti. f Chassant, glasoviti franceski paleograf, konservator muzeja u Evreux, nestor franceskih muzejalnih direktora i vjerojatno sve zemije, roden 1807., umrije tu skoro u istom mjestu. „Srđ" je o njemu skoro bio donio bilješku. Junaštvo dubruvačkog broda 1588 g. u španjolskoj Nepobjedivoj armadi. ЕЧНр II., kralj španjolski, bješe naumio da jednim snažnim udarcem uništi Englesku i Holandiju. Skupi zato 1588. g. veliko brodovlje, kakvo dotada nigda nijesu vidjeli na moru ; to je bila „ Nepobjediva armada". Trebalo je cijele tri godine, dok se urede i sakupe ti brodovi. Armada sastojaše iz 160 broda, a između njih bješe sto galeona (velikih galija) prvoga reda. Na tim brodovima bješe ukupno 2630 kovnih topova i trideset hiljada boraca; to je bilo poprečno na svakom brodu oko 17 topova i 188 boraca. Između broda bješe jedan galeon fiorentinskog vojvode i jedan brod dubrovački. Filip dade zapovjedništvo nadtom ogromnom armadom prinćipu Medina Sidonia. Drugo trideset hiljada boraca imalo se iz Holandije iskrcati na plosnim lađama u Englesku. Ali oluja zlostavi brodovlje, a oduševljenje Engleza i Holadana i veća okretnost njihovih manjih broda pobjedi španjolsku ponositost. Pobjednici Englezi i Holandani bjehu pod zapovjedništvom Effinghama, Drake - a, Havkina i Forbisherra. Više od polovine broda španjolskih bjehu uhvaćeni ili uništeni, a ostaci Nepobjedive vra-