СРЂ

GIZDELINI RIMSKT ZA HORACIJEVA DOBA 987

podaje u već spomenutoj ars amandi, najkarakterističniji je onaj, da se ljubav žene ne postizava, a još manje uzdržava svojstvima tijela, već krasnim sposobnostima duše. I u tome se rimski gizdelini daleko razlikuju od naših. Docim današnji gizdelini idu samo za tim, da se odijevaju po najnovijoj modi, da svojom, često puta umišljenom ljepotom, zavedu vješte i nevješte krasotice. Ovidije naprotiv preporuča bezbrižnost u odijevanju, nikakvu ostentaciju tjelesne ljepote, ali zato osobito isticanje svili onih duševnih sposobnosti, koje mogu da djeluju i na najtvrđe srce. Oesto smo puta već spomenuli riječ hetera* a da nijesmo naveli niti jedno ime tih krasotica, čija kolijevka bijaše Atina, ognjište znanja i umjetnosti, još i onda, kada lakoma ruka Romulovih baštinika bijaše posegla za Огбкот i od one malene državice, koja je znala uništiti silu Persijanaca, koja je gojila sve one plemenite umjetnosti, te poljepšavaju život, učinile tributarnu pokrajinu. Grcke se hetere razlikovahu u toliko od rimskih, što u Grčkoj uplivisahu i na cijeli državni život. Dosta naui je u tom smislu spomenuti lijepu duhovitu izobraženu Aspasiju, prijateljicu slavnoga Perikla. U njezinoj se kući sastajahu svi prvaci Atenjani, a njezina je riječ često puta znala dati osobiti pravac djelovanju Periklovu. Koliki je uticaj bio tih hetera u Grčkoj, pokazuje nam jasno Ksenofonat u u svojim Uspomenama o Sokratu. Da se na Rimljane povratimo, opazićemo, da hetere u pravom smislu riječi bjehu Propercijeva Cincija, Oalova Likorida, Tibulova Nemezi, Katulova Lezbija, Ovidijeva Korina i sve one Ijepotico, koje udahnuše Augustovu miljeniku Horacu cijeli onaj niz neprolaznih oda. Matrone privlačivahu u svoje mreže propale aristokrate, kojima od prošloga sjaja i bogatstva ne bijaše preostalo nego slavno ime i ogronmi dugovi, a hetere, glasovite i sa svoje Ijepote i sa svoje naobraženosti, bijahu slavljene od najslavnijih pjesnika, obožavane od najbogatijih Rimljana. Njihovoj se ljepoti klanjaše aristokracija uma i aristokracija novaca. Pred njihovim se prozorima u noćnoj tišini orila pjesma zaljubljenoga mladića, na njihovim vratima svakoga jutra stajahu obješeni vijenci od najrjeđega cvijeća; o njihovoj Ijepoti pjevahu prvi između rimskih * lietera je od grč. ŽTai'pa, gto znači: druga, prijateljica, ljubovnicai gore. Ur.