СРЂ

1072

СРЂ. — SRĐ.

naselja u Poljicima „katun", a to je rumunjska oznaka oznaka pastirskih staja. 1 Nazivom sela ili selca, dokazuje prof. V. Jagić taman iz poljickih štatuta, da se u pocetku oznacivalo pojedino naselje skupa sa okućnikom. Selo bi prama tome odgovaralo pojmu našega Ijetišta. 2 Još nijesmo na čistu, kakav su tip naselja donijela slavenska plemena na balkansko polustrvo premda je i u tome pravcu moralo biti kod njih etničkih predispozicija. Putnik, te danas prolazi kroz Poljica neugodno ostane iznenađen, kad opazi, da se sva naselja razbitog tipa izdižu pri strani na visoku, u doli se vidi amo tamo po koja kuća, i ta naskoro sagrađena. Prema položaju naselja, moglo bi se pokušati riješiti neka autropogeografska pitanja u davnini. Poljica u fizičkoj geografiji oznacuju dugoljaste udubine među dvjema izbrježinatna. Udubine se penju poput terasa u stupnjevinama spram gornjeg Mosora. Cijela planina nije drugo nego kompleks nabora i prigiba, kakovi obiluju u dinarskom sistemu. Većina je nabora asimetrički građena. Gornji 3 dio brda, što je okrenut spram sjevera, manje je nagnut od južnoga dijela. Sto se tice vrsti kamenja, što dolazi u građi brda, razlikujemo vanjsku i nutarnju zonu. Vanjska zona, koja je ujedno glavna naborna zona, leži na sjeveru a sagrađena je od krede. Južna zona, u kojoj su nabori manji, građena je od krede, a u sinklinale (udubine) su se uvukle eocenske tvorbe, lapor i vaporac. U udubinama južne zone kao što je radi tvorbi i očekivati, izviru vode temeljice (Grund\vasser), a to sve na gornjoj strani. Ova pojava, koju je prof. Peuck zapazio u bosanskom kršu, dovađa se u savez sa višekratnim promjenama površine zemaijske. Trktonska je tvorba udubina (sinklinala) i izbježina (autiklinala) morala biti već gotova, kada se cijela zemlja spustila opet pod površinu morsku. Na ovaj su način ostale u udubinama eocenske naslage vaporca. Na istu tvrdnju dolazi 1 Prof. H. Bidermann: Zur Ethnographie Dalmatiens. 1888. U dometku statuta na str. 130 đolazi : „dvanajest katunara alliti knezova". 2 Archiv fiir sl. phil. XV. ,,In diesem urspriinglichen Sinne konnte „selo" das Feld einer einzigen Behausung, d. h. dem Wohnhaus einer Bauernfamilie bedeuten ; str. 109. 3 Dr. F. Kerner: Greologische Beschreibung der Mosor planina, Wien 1904 ; str. 222.