СРЂ

63

ukućani i pijuču kao pilići („piju, piju"), a to rade, da bi imali dosta živine (kokošiju) te godine. Tako obiđu tri puta kuću, za tim unesu slamu unutra i na njoj svi spavaju. (Cijela Sumadija, Bosna, Stara Srbija, mjestimićno Hercegovina, Banat i Bačka). B o ž i ć. Na božić mijese česnicu, u koju meću novac, pšenice, kukuruza, graha i sjemenja od cvijeća (naročito bosiljka), da bi one godine, koja nastupa, imali svega, i novaca, i pšenice, kukuruza itd. Sjeme od cvijeća meću obično djevojke i mlade žene (Jasenica, cijela Gruža, Rudnik i t. d.). Polaženik čara badnjakom (cerićem) po vatri i govori: „Коliko varnica, toliko ovaca" (dukata, volova, zdravlja itd.) (Cijela Šumadija). Blagovijesti. „Ко vidi zmiju pre Blagovesti, valja da je ubije, da joj otkine i razmrska glavu, pa da posije belog luka, da pronikne kroz zmijinu glavu. Toga luka češanj da metne pod jezik, pa da na Uskrs ode crkvi, biće vidovit i videće svaku ženu, koja je vještica" (M. Milićević: Život Srba seljaka Str. 82). V r b i c a. To je subota uoči cvijeti. Ubere se vrbovo mlado pruće sa resama ili u pupoljku još, pa se nosi za litijom (procesijom) i pošto sveštenik to osveti (blagoslovi), čuva se u kući. (Cijela Srbija). Veliki petak. ,,Na Veliki petak šaraju se jaja, za žuta beru mlečiku" (Milićević 1. c. str. 83). Kad se oboje jaja, uzme se varzilo i trava devasija, * pa se izmiješa i da svinjama da budu zdrave i da se goje (Ratari). B i 1 j a n i p e t a k. (Blagi petak i Svijetli petak, zove se prvi petak po Uskrsu). Na Biljani Petak idu babe (a i djevojke) u polje i u šumu i beru trave, što će im preko godine trebati za vradžbine, lije-

* Naučna (latinska) imena biljaka izostavljam ovdje kratkooe radi, a saopćiću ih drugom prilikom, kad iznesem i druge veze našeg naroda s biljkama.