СРЂ

г

f Dr. VALTASATt BOCtIŠIĆ 75

u Pariz da preduzmo opet svoj rad kodifikacije, to 1880. g. pred delegaeijama državnog crnogorskog savjeta na Cetinju dođe do prvog čitanja njegovog „Imovnika". Tako je nazvao Bogišić svoj građanski zakonik za Crnu Goru. Tom prilikom primi naslov i stepen pravog državnog savjetnika ruskog. Poslije drugog i trećeg eitanja na Cetinju, „Imovnik" je proglašen 25. marta 1888. i stane na snagu 1. jula iste godine. Ovog đjela izašla su dva izdanja nominalno na Oetinju, ali je Bogišie napisao franeuski svoje djelo, a preveo ga je drugi na srpski, uz sudjelovanje njegovo i drugih ueenjaka. Izašao je i prijevod njemački od dvorskog savjetnika Seka u Sarajevu. Ima i prijevod talijanski izrađen. od dvorskog savjetnika Martecchini-a, Dubrovčanina. 0 „Imovniku" su učenjaei bili mnijenja, da je on posljednja i naj naprednija rijee pravne znanosti. Za posao kodifikacije Bogišić je uživao dopust kao ruski profesor i kad se iza ovršena posla vrati u Rusiju, ponuđena mu je katedra rimskog prava u Moskvi. Ali se on zahvali, i zatraži mirovinu, te je i dobi 1890. g. uz pridržanje svih činova i naslova. Tada se povrati u Pariz, gdje je živio do prije svoje smrti. Ali 1893. primi se časti ministra pravde u Crnoj Gori i u toj je siužbi ostao do 1899. g. U posljednje doba bio je viio ozbiIjan kandiđat na mjesto kršćanskog nadzornika ili guvernera za Maćedoniju. On je bio i vitezom počasne legije u Franceskoj, koje je odlikovanje spojeno s osobitom vojničkom počasti pri sprovođu u Franceskoj. U Bogišića uz umnu srsagu biia je spojena i tjelesna čilost do posljednjeg doba. Aii ove zime razboli se u Parizu od upale pluće. Preboli istina, ali ne oporavi svoga zdravlja; bješe mu ostala posljedica bolesti, što se opažalo na njegovu potištenu raspoloženju. Zato ostavi Pariz da dođe u svoj rođeni kraj u Cavtat i Dubrovnik i da oporavi zdravlje. Iz Pariza stigne u Beč, gdje počine nekoliko dana, pak pođe na Rijeku, otkle u Opatiju, da se malo okrijepi. Ali buduei preslab savjetovaše ga da se vrati u Rijeku. Tu poue u sanatorij, gdje mu u srijedu 22. aprila pozli i pade kap na srce, te napokon zanijemi i izdahnu u petak 24. aprila u 74. g. svog života.