СРЂ

GARIBALDI I NJEGOVO DOBA. (Isp. br. 23 g. 1907. i br. 6., 8. i 9. 1908. „Srgja") — 6 —

Prof. W. baron Ljubibratić.

X. Ministarstvo Rattazzi-La Marmora, koje je bilo iza primirja od Villafranca preuzelo vlađu, nije bilo doraslo teškoj zadaei da uredi odnošaje izmeđa stare kraljevine Sardinije i novo steeenih pokrajina. La Marmora je bio spravan da odstupi, ne tako Rattazzi, premda se je bio sa svoje anti-cavourslce politike zamjerio gotovo svim patrijotima. Napoleon sam ne gledaše naj boljim okom Rattazzi-ja radi njegova šurovanja s naj radikalnijim elementima, kojima je stajao na eelu Garibaldi. Ovaj se je već od novembra nalazio u Turinu, da preuzme zapovjedništvo nad narodnom gardom u Lombardiji. Bila naime kraljeva namjera, da utemelji u svim pokrajinama narodnu gardu, da tako uzima pripravnu vojsku, kad bi bio rat, a u isto je doba mogao opet pozvati pod oružje dobrovoljce otpuštene, kad je rat tako naglo bio prekinut. Garibaldi predbacivaše Cavourovim pristalicama, da su oni bili isposlovali od kralja nalog, da prekine svoje djelovanje u srednjoj italiji. Radikalci su se stoga nadali, da ce se on pridružiti Cavourovim protivnicima, te su, poticući ga da svojim uticajem umiri razmirice među strankama, namjeravali da ga upotrebe kao oruđe protiv Cavour-a u prilog Rattazzi-ja. Ali se Garibaldi ne dade navesti na takav korak. Pa se lati drugoga sredstva, da stopi zajedno kraljevu namjeru o narodnoj gardi sa svojom idejom o sveopćem narodnom oružanju — la nazione armata (oružan narod) — u koju bi svrhu narod imao da doprinese što je potrebito za uzdržavanje i oružanje take narodne vojske. Ali se ta nakana Garibaldijeva nikada ne ostvari, jer diplomacija stade protestovati kod kralja, a ovaj naloži Garibaldi-ju da se ostavi daljnjega rada u tom smjeru. Ovaj neuspjeh Rattazzijeve stranke još više oslabi položaj ministarstva, tako da je prvih januara