СРЂ

252 срђ — sim.

Pilo, Josip La Masa i Franjo Crispi. Oni se late posla da priprave ustanak na otoku. U Palermu je imao buknuti ustanak u septembru, ali nesuglasje među vođama učini, da je trebalo odustati od te natnisli za čas. Garibaldi, koji je бекао u Umbriji, da otvori akciju, bude prešno pozvan u Turin. Ma da se za to znalo u Palermu, kao i da je policija ušla u trag uroti, te da se eete približavaju gradu, 10. oktobra 1859. dadoše urotnici ipak znak ustanka. Ali nesporazumijenje izmectu kolovođa olakoti kraIjevcima pohvatanje i pozatvaranje ustanika. To ne prestraši patrijote, koji se sastadoše početkom marta 1860. u odbore, da bolje priprave narodni ustanak. Franju II. bijaše poznato ovo stanje na otoku. On bi se bio mogao lako spasiti, da je stupio u dogovore s Napoleonom, ili sklopio savez s Viktorom J]manuelom. Napoleon, kojega su nemilo uzrujavale pripreme na Siciliji, bio bi rado priskočio u pomoć Franju II. Ali ovaj kao da je hotimice radio, da otuđi sebi francuskog cara. Ne samo što je bio dva puta uskratio potvrdu ustavu, ma da mu je bilo poznato, da je Napoleon želio da ga primi; ne samo dajeođpustio Filangieri-ja jedinog čovjeka od haraktera i poštenja, već je očito podupirao težnje katoličkili legitimista, a rado slušao naklapanja španjolskog poslanika, koji mu je govorio o nekoj tobožnjoj svekatoličkoj ligi u slučaju rata. Ne bolje bijaše držanje Franja II. prama Pjemontu. S osobitoga obzira prama Napoleonu Pjemonat ne bijaše još odlućio, što će činiti u Siciliji, bojeći se da revolucija ne dobi toliki opseg, radi čega bi kasnije bilo veoma teško povratiti je u prave granice. S ovih uzroka posla Pjemonat prvih dana 1860. u Napulj poznatoga diplomatu Villamarina, kojemu je naj bolje bila poznata nestalnost Napoleonova. Njegova je misija bila, da u Napulju započne predgovore o trgovačkoj uniji između obe monarhije, odakle bi se mogla tijekom vremena uspostaviti i politička zajeđnica. Ali nastojanje Villamarine bude uzaludno, svagdje naiđe na indiferentnost, što više na otpor. Uvjerivši se nakon tromjesečnog teškog rada, da je svako nastojanje uzaluđno, obavijesti o tome Cavour-a, koji 30. marta 1860. upravi na njega upit, da li bi u Napulju mogao uspjeti narodni po-