Студент

Društvena aktivnost studenata

Božq Vorkapić/ pretseđnlk opštine Palilulo;

Uključivanje u rad = saživljavanje sa društvenom stvarnošću

Put naSeg razvitka u svlm oblastiша društvenog i đržavnog života Je socljallstička demokratija najšire učešćc građana u samoupravljanju. Nelogično bi bilo da tu borbu za гаzvitak novih socijallstlčklh odnosa ne prihvate 1 studenti. Besumnje da onl posredno, sarrdm činom školovanja, doprinose izgradnji socijalizma, јег će se posle završenlh studlja naćl na svom radnom mestu, kao stručnjaci. naučnicl, prlvrednicl 1 đrugi javni 1 polltički radnici. Ali ako se postavlja praktično pitanje šta je sa aktivnošću u toku školovanja, da II je ona potrebna i u kojim vldovima Je moguća ; moje Je mišljenje da Je obostrano korisna l da postoje vellke mogućnosti za aktivno učešće stu denata u organima samoupravljanja narodne vlasti, prosvete, privređe, eo cijainih i zdravstvenih ustanova. Po stoji 1 posebno opravdanje za to. Svl znamo da teorija 1 praksa ne mogu biti u raskoraku. Studentima bl bilo od neocenjive koristi, da paralelno sa izučavanjem našeg pravnog, privrednog i društvenog sistema i lično učestvuju u oformljavanju 1 tumaće nju raznlh privrednih, socijalnih 1 kulturnih mera, da ih sprovode na delu, svojim aktlvnim učešćem. ZnaCi korist za stuđije i za zajeđnicu, Јег će se stuđenti mnogo lakše moći uključiti u rešavanje raznovrsne problematike svoje struke, posle svršenlh studija. U protivnom će to bltl teže. Prethodno uključivanje znači 1 saživljavanje sa našom društvenom stvarnošću, a uz to, to neće biti novo polje rada 5 već nastavak započete borbe svakog' našeg Coveka za bolje uslove života. Dosadašnja praksa u bTranju gra za učešće u narodnoj vlastl 1 drugim organima društvenog samoupravljanja pokazala Je đa su stuđentl zaobilaženl, tj. nlsu biranl, a 1 saml onl su se orijentisall ponajvlše na studlje 1 na aktivnost u svojim огganizacijama. Pošto Je ovo pitanje naša stvarnost iznacila na površlnu i postavila ga na širu diskusiju, naveo bih samo nekoliko primera mogućnosti i korisnostl aktivnijeg učešća studenata u raznim organlma samoupravljanja. Fošao bih od toga da studentl mogu biti biranl i za narođne odbor nlke, naravno oni koji duže ostaju u Jednom gradu Ш mestu, a da ne govorim o tome da se velikl deo studcoata može uključlti u razne organe narođnlh odbora, naprlmer: studentl medicine mogu biti Clanovi saveta za socijalno star|nje i narodno zdravlje prl narodnim odborima, zatim članovi raznlh odbora i komlslja pri ovim savetlma, Clanovi upravnih odbora bolnlca, poliklinika, dispanzera, obdaništa, zavoda za socijalno osiguranje itd. Studenti ekonomije mogu takođe bitl Clanovi privređnih saveta, prlvred nih komlsija pri opštinama dok inže njeri i tehničari mogu biti članovi u komunalnim i drugim savetima. Stu-

denti prava 1 đrugi mogli bl doći u obzir za izbor u organima samoupravljanja srednjih Skola 1 dru glh vaspitnih 1 prosvetnlh ustanova, kao što su đomovi kulture, narodnl univerziteti 1 sl, lako Je ustaljeno gledište đa se u sve ove organe biraju iskusniji građani sa praksom, mislim da ne bi bila pogrešna orljentacija đa se u njih uveđu i mladi Ijuđi u što ve-

ćem broju, Јоб za vreme studlja Јст . bl se onl pored školovanja u njima, losećall v!9e obavezni prema društve noj zajednlcl, a time bi vodlli više računa 1 o svojim studijama i učenju, Јег bl im životna stvarnoet pomogla da pojedlnačna shvatanja prllagode ozbiljnostl posla na kome su pozvani da rade u interesu i svome 1 društvenom.

У ДРУШТВЕНОМ КЛУБУ ПРИРОДНО-МАТЕМАТИЧКОГ ФАКУЛТЕТА

ДИПЛОМИРАЛИ СУ

На Медицинском факултету; Јовановски Вељко, Kpcrnh Живојин, Микић Петар. ТасиК Василије, ЈањиК Вера, Зубер Загорка, Николић Војислав, Ђеминић Загорка, Заклан Мирјана, Хорват Слободан, Јоцић Вусић Анка, Јовичевић Бошко, КосовиК Душан, Пејић Александар, МашићСтаматовић Вера, Беликовић Вера, Соколовић Слободан, Стојадинов Бошко, Наумовић Благоје, Мозура Наталија. На фармацеутском: Кнежевић Иванка, Галијан Ерна, Јакшић Драгослав, Пауновић Је-

лена, Лапчевић Верица, Константиконић Божо. На Стоматолошком: СтоЈковић Јулијана, Илић-ЂорПербида, Митић ЈБубомир.

duSan MILOVIC na Građevinskom: 9,5 ZAGORKA ZUBER na Međicinskom: B,C

IZ RAKOVICE

Ne postoji opasnost da se nove snage preopterete poslom

U prošlom broju ~Student“-a pročitao sam neka mišljenja o učešću studenata u organizaciji SSRNJ u Beogradu. Kao sekretar jedne osnovne organizacije SSRNJ u Opštini Rakovica, hteo bih da iznesem neka opšta zapažanja o učešću studenata sa područja ove Opštine u njenorri društvenom životu.

Konstatacija đrugova М. Воjića, Cerjana i Krstića o slabom učešću studenata u organizacijama SSRNJ važi i z a Rakovicu. I ovde ima priličan broj studenata, i to onih koji su tu stalno nastanjeni, koji se u Socijalističkom savezu nikako ne viđaju, koji verovatno i n« znaju kojoj organizaciji pripadaju, a o tome št a Socijalistički savez radi, koji su politički i ekonomski problemi u Opštini sigumo da ne znaju ništa. Na konferencije zborove birač a dođu dva ili tri studenata, sede u nekom uglu sale i tako se »oduže« osnovnoj organizaciji i Citava se njihova aktivnost na to i svede. U čem u leže uzroci ovako slabe zainteresovanosti studenata za rad osnovne organizacije? Da li možda opštinsk a organizacija SSRNJ ili osnovne organizacije nisu preduzele sa svoje strane nešto da okupe studente? U svakoj se osnovnoj organizaciji oseća potreba za mladlm energičnijim aktivistima, pogotovu ako su to studenti. Rakovica je pretežno radnički kraj, broj intelektualaca je mali pa je potreba za njima tim razumIjivija. Studente niko sigumo neće da moli d a dođu i rade, ali na njih se misli i sasvim opravdano od njih se traži da rade. Naprimer, na godižnjoj konferenciji opštinske organizacije SSRNJ jedna stavka u zaključcim a koje je godišnja konferencija usvojila, predviđa da opštinski odbor u najkraćem roku sazove jedan sastanak s a studentima i sa njima pronađe najprikladnije forme učešca u radu osnovne orgianizacsje. Jos bolji primer za to koliko_ članovi Socijalističkog saveza žele da u svojoj sredini osete studente i njihovu delatnost, je primer IV osnovne organizacije SSRNJ u Rakovici koja je želeći da огganizuje jednu priredbu pozvala KUD Pravnog fakultet a »Đuro Strugar« za kraj aprila i

shvatila to kao jedno ozbiljno gostovanje pravnika. Pripreme su u toku i verujem da če priredba biti когак bliže tešnjoj saradnji Saveza studenata i Socijalističkog saveza Rakovice. Iz iskustva znam koliko sam razgovarao &a pojedinim studentima u svojoj osnovnoj organizaciji da se pojedinci, bar u

Rakovici, plaše đa ih osnovne organizacije ne preopterete poslom, da ne postanu trčkarala itd. Naša organizacij a SSRNJ u Rakovici, a verovatno i ostale u Beogradu, raspolažu solidnim kadrom i rukovoduaca i aktivista, prilično dobrim izgrađenim sistemom rada i ne postoji opasnost d a se nove snage potpuno opterete poslom. Svaki novi aktivista iz ređova studenata nosiće deo zadatka koji može i želi da iznese. Dušan LOC, stuđent prava i sf&retar IV osonvne organizacij«* SSRNJ u Rakovici

ВИШЕ ШТЕТЕ НЕГО KОРИСТИ

Заинтересовали смо ее за рад студената дома »14 децембрар" у њиховој основној организацији ССРН. И ево неколико цртица из разговора са једним чланом одбора ове организације. Više od 100.000 studenata studira u inostranstvu То je rezultat jedne ankete UNESKO-a. Anketa pokazuje da 107.000 stranih studenata pohađaju nastavu na 2014 unlverzlteta i vlsokih škola u sedamđeset zemalja. UNESKO nlje mogao đa pribavi podatke o sltua ciji u Istočnoj Nemačkoj, Bugarskoj, Klnl, Mađarskoj, Mongollji, PoljskoJ t Rumuniji, Cehoslovačkoj 1 SSSR-u. Zemlje koje primaju najveći broj stranih studenata su: SAD (33.679), Francuska (13.709), Velika Britanlja (8.277). lako se SAD nalazi na čelu, Zapadna Evropa ukupno prlma više (44.851) nego Sevema Amerlka (36.916). Predmeti koje najčešće sluSaju stranl studenti su humanlstičke nauke, jezici, književnost, umetnosti 1 mediclna. I egzaktne nauke prlvlače prillčan broj stranih stuđenata.

„Кахву помоћ имате од ctvjjcната“Т „Скоро никакву. БроЈ Је велихи а оргаиизациЈл од њих кема ништа. Никако да устројимо евидеицију о њима. Одлазе, долазе и никако да их повежемо. На конференције не долазе. А са њима 6и могао велики рад да се обавља.“ Да ли сте нешто предузимали да их активирате? »Покушали смо прошле године да створимо актив. Заказали смо конференције, али нису долазили. Неки су нам ДРУ" гови рекли да студенти слабо долазе л на домске конференцијс Дигли смо руке од тог покушаја. А могли би нам много помоћи,нарсчито у одржаввњу предавања. То би и њима користило. Сада, ето, дајемо приредбу за библиотеку...* Друг Веселиновић је изнео низ проблема коЈе би са студентима могли брж** и ллкше решавати када би се активизирали. Не улазимо У то колико je правилно стварати посебан акткв у дому, али нема сумље да би рад ,ма и сваког десетог студента из дома значио много за ову организациЈу, чије се канцеларије налвзе дладесетак метара од дома. Уместо тога имамо нешто друго: „Нама се на конференцијама жале остали грађани на студенте-домце на њихову неозбиљност, псовке. ноћну галаму итд.“

MALI EKONOMSKI REČNIK

Skoro u svakom oglasu kojlm s« traži neki radnik ili službentk može se pro Citati: »plata po tarifnom pravilniku« Sta je to tarifni pravitoikT , i Tariinl pravllnlk je Jedan od najvažnljih unutrašnjih ekonomsko-pravnih instrumenata svakog kolektiva. Na oenovu njega vrši se raspodela fonda plata privredne organizacije. Tarifni pravllnik u prvom redu sađrži tarlfne stavove za pojedina radna mesta 111 poslove, određene pe času, danu, nedelji lli mesecu. Potrebno Je odmah naglasitl da taiifnl stav nlje isto što i plata. Stvarna novčana primanja radnika 1 službenika retko se pođudaraju sa iznosom barifnih stavova, već su, najčešće, veća. Ako Je ostvarenl fond plaia vedl od zbira tarifnih stavova, onda se de Ijenjem ova dva iznosa dobija određenl koeficijent povećanja, kojim se, kasnije, množi svaki tarlfni stav. Tako uvećani tarifni stav pretstavlja stvamu platu ili bolje rećl zaradu radnika i službenika. Ako je privređna organizacija loSe poslovala 1 ostvarila manji fond plata od predviđenog; onda se deljenjem doblja koeficijent sniženja, kojim se, opet, množi svaki tarlfni stav. U tom slučaju plate će biti manje od tarifnih stavova. Ргеша tome, tarifni stav nije plala već osn o v za učešće pojedinih radnlka i službenika u raspodeli fonda plata preduzeća 1 sredstvo za uspostavljanje ođređenih o dno s a u raspodeli unutar kolektiva. Plata, ono što rađnik stvarno primi, zavisl l od njegove llčne vrednosti 1 zalaganja 1 od uspeha preduzeća kao cellne, što učvršćuje kolektiv, razvljajući svest o uzajamnoj povezanostl 1 zavisnosti celine i dela. Pored nekoliko odredaba Clje unoSenje propisi izričito zahtevaju, u tarifni pravllnik mogu se uneti i druge odredbe koje su u neposređnoj vezl sa određivanjem plata radnika i službenika i raspodelom platnog fonda. Tarifni pravilnik đonosi radnički savet na predlog upravnog ođbora, Upravni odbor đužan je da stavl prf dlog tarifnog pravilnika na uviđ rai nom kolektivu 14 dana pre iznošenja pred radnički savet. U istom roku predlog se dostavlja na primedbe 1 odgovarajućem »zemaljskom odboru sinđikata. Sve primedbe rađnlka 1 " zemaljskog odbora sindlkata upraviii ođbor dužan je da razmotri, a ukollko se ne slaže s njima đa ih đostavl rađničkom savetu pređuzeća. Mađa tartfnl pravilnik po pravllu đonosl radnički savet, postalo je ne’plsano pravllo đa u njegovom donošenju učestvuje ceo kolektiv, bllo điskusljama u svakom ođeljenju lli pogonu, bflo đirektno, prisustvujučl sednlci rađničkog saveta na kojoj se ođločuje o usvajanju pravjlnika. Jeđino u пабој zemlji direfctori pre đuzeća ne određuju plate rađnicima, već radnicl ođređuju plate i direktorima i sebi, raspodcljujući sredstva kojima rasoolažu onako kako smatra ju da Je najbolje i napravičnije.

Zdravstveni fond

Ovih dana održano je savetovanje nretstavnika studenata u Ljubljani na kome se raspravIjalo o poboljšanju zdravstvene zaštite studenata. Od 1949 godine đo danas preko 25.000 studenata prošlo je kroz studentsku polikliniku. Samo kroz zubnu ambulantu prošlo je 10.000 studenata. Zdravstveni fond u Ljubljani od 1948 godine do 1953 godine dao je preko 17 miliona đinara. Od leta 1946 godine preko 1400 studenata lečilo se u nekoliko odmarališta. (»Tribuna«)

4

sludieni