Студент

ANKETA "STUDENTA“ PODIZANJE stručnog naučnog kadra

. *~А"ко se širenje Univerziteta nastavi ovim tokom, nastavni kadar je nemoguće u potpunosti obezbediti«. U tom smislu naša redakcija ee prvo obratila rektoru Beograđ skog univerziteta đrugu dr. Iliji Đuričiću. Govoreći o ovom problemu, on je istakao da je prema broju studenata broj nastavnog osoblja nesrazmerno mali. Sem! toga najveći deo sadašnjih pro- | fesora je u onom dobu života kada bi po prirodnim zakonima nji i hov rad trebalo da bude nastav- \ Ijen od mlađih Ijudi. To je s jedne strane posledica rata kojim je poremećena pravilna smena generacija u nastavi na Univerzitetu, a g druge Strane posledica sve većih potreba usled ogromnog priliva novih studenata. Nov nastavni kadar još nije u potpunosti oformljen, pa su pojedini fakulteti bili primorani da užimaju za nastavno stru čnjake iz operative. Nastavnom i naučnom pođmlat i ku poklanja se velika pažnja i i Univerzitet ima znatan broj asi- ! Btenata, docenata i mlađih nauč- | nih saradnika. Međutim- broj ; studenata iziskuje još više kan- j didata za buduće nastavnike. Uz- ! dizanje ovog mladog nastavnog i naučnog kadra iako se ono vrši , »е samo na fakultetima, nego i i

NašJm čitaoclma Je već, svakako, donekle poznat problem nastavnog kadra koji se negd« sa većom, a negde sa manjom oštrinom ispoljava na svim fakultetima našeg Univerziteta. Radi toga redakcija »Student« namerava da sproved« u ovom i u nekoliko narednih brojeva lista anketu koja će obuhvatit-i mišljenjc nekih profesora i studcnata o ovcme zaista gorućem problemu. Dr. Ilija Djuričić:

na mnogim drugim naučnim insti tutima, u prvom redu u Srpskoj akademijj nauka znatno je usporeno velikim brojem studenata. Nije svejedno, napomenuo je drug rektor, kad jedan asistent radi osam časova sa studentima, 8 šest pvosveti svom ličnom usavršavanju radeći na nauci, i kad radi dva do četiri časa dnevno sa studentima. a osam do deset časova posveti svom usavršavanju. Da' bi se übrzalo podizanje nastavnog i naučnog podmlatka, tre ba, po mišljenju druga rektora. ispuniti tri osnovna uslova. Pre svega, rasteretiti asistente uvećavanjem njihovog broja čime će biti manje angažovani u izvođenju praktične nastave. Zatim, mla dim naučnim fađnicima pružiti mognćnost da u cilju svog usavršavanja koriste sve naučne ustanove u našoj zemlji, a po potrebi slati ih i u inostrane naučne cen tre. Najzad, obezbediti stanbene i materijalne uslove za život i tako im pružiti priliku da se potpuno posvete svom ličnom usavršavanju. Ispunjenjem ovih uslova* možemo očekivati znatnije povećanje nastavnog kadra ali, dodao je na kraju drug rektor, ako se ekspanzija fakulteta nasta vi đosadašnjim obimom. onda jc nastavni kadar nemoguće u potpunosti obezbeđiti.

V. MILETIC

ПРЕМИЈЕРА Академског позоришта

У БЕОГРАДСКОМ ДРАМСКОМ ПРМКАЗАНА ЈЕ ПРЕМИЈЕРА СТУДЕНТСКЕ ДРАМЕ „СОБА ЗА ЧЕТВОРИЦУ**

На слиуи Шсра и Урош Глоаадки као Марија и Марко

KOMENTAR

DUPLA PLATA ZA NERAD

Vojin Kokbvić, apsolvent Prdv nog fakulieta od juria 1953 ©odi, ne, га poslednju godinu dana >vuče « đva zaostala ispita .• Da lt I je mislio da ih polaže, te da diplomira пв гпато Znamo to da je na . blagajni Рогајтпод fonda redovno uzimao apsolventsku pozajmicu. Znamo i to da je ! krajem decembra prošle godine i podigao 15.000 dmara na ime pomoći (od onih zlosrećnih 9 mi *■ | liona dodeljenih apsolventlma), ! uz svečanu đatu i potpisanu cba' vezu da će u februarskom roku j 1955 godine копаспо điplomirati. ј Znamo’ kao treće, da je'i za ja' тшаг i fetiruar uzihiao pbzajmicu. I Cetvrta činjenica nijedan od I zaostalih ispita nije pbložio. Pozajmni fond mu je obustavio isI pldtu pozajmice (zašto tek sa; da?l), a on se huni zbog inkvog I х-diskriminatorskog« patupka ko; »ji preti da mu upropasti« studiranje. Ima još nekoliko slučajeva sli- | čnih ovom. Ili: ima još nekoliko Kokovića na raznim fakultetima , j našeg Univerziteta. S pravom se j j postavlja pitanje žašto su refe- | ' renti po fakultetima zaduženi га odobravanje pozajmjca, a takođe i uprava Pozajmnog fonda, t dozvolili da bvi Ijudi pored visoke sume pomoći primaju još i pozajmice. Sada su isplate pozajmica tim i takvim pojedincima ohustavlje- | ne. Ali mnopi od njih, koji ntsu uspeli da diplomiraju, dstali su sada hez novaca i obraćaju se , fondu. Fond ih s pravom odbija pozivajući se na njihovu obavezu da će diplomirati s jedne strane, a s druge strane đa su ont j dobili toliku sumu koliku ostali \ apsolventi dobijaju za nekoliko | meseci. \ Pitanje morala tih Ijudi postavilo bi se i samim tim što su imali obraza da traže sada pozajmicu. Međutim, oni ne ostaju sai mo kod toga. Idu i dalje: svađaju se so referentima po fakultetima. psuju, grde, prete itd. I to sve kao sa nekim pravom. Svi su izgleda da oni umesto odgo! vomosti га neizvršenje da 4 og ohećanja, iumesto zaslužene kazne tfaže nove nagrade. Postavlja se pitanje šta јв sa | moralom tih Ijudi. I daljc šta učiniti sa njima kada su im moralne kočr}ice toliko popustile... M. S. 1

Nastavna i studentska pitanja u prvom planu

IZ PRAKSE ORGANA DRUSTVENOG UPRAVLJANJA NA UNIVERZITETU

Anketa o uslovima života i rada studenata

Nisam nameravao da o rađu Saveta ElektrotehniJkog fakulteta pišem samo na osnovu razgovora sa studentskim pretstavnikom u njemu. Mislio sam da o tome dobijem informacije i od nekog profesora. Ali profesor me je diplomatski odbio uslovljavajući naš razgovor mojim prethodnim razgovorom sa pretsednikom Saveta.

Osećajući unapred neuspeh, odustao sam od dalje »trke« i zadovoljio se razgovorom sa pretstavnikom studenata u Savetu. A ako ovaj napis bude ocenjen kao jednostran, ne snosi odgovornost ni student koji mi je dao pođatke, јег je on shvatio svoju dužnost da izađe pred jav nost, a ni pisac ovih redova koji mora da obavlja svoju profesiju. Na Elektrotehničkom fakultetu. od brojnih problema Sa*et je za početak svoga rada odabrao tri: nastavna pitanja i problem kadrova u vezi s tim izrada fakultetskog statuta i pitanja života i rada studenata. Savet vodi hrigu i o izradi prednacrta statuta ' Več n£ prvom sastanku Savet je formirao đve komisije, Komisija za pripremu i proučavanje Slatuta ima zadatak da prati rad komisije i podkomisija fakultetske uprave i da o brzini rada na iz’-adi prednacrta’ keo i o rešenjima pojedinih pitania obavešta(Nastavak na str. 3)

DISKUSIJA O STATUTIMA FAKULTETA Sa farmacije

Fakultetska uprava Farmaceutskoe fakulteta izradila je nacrt statuta fakulteta i podnela ga Fakultetskom sa vetu. Diskutuje se o svemu pojedinačno t zato je prošlo doeta vremena, ali se sada već diskusija privodi kraju. U celosti nacrt statuta činl jednu kompaktnu celinu, koja odgovara uslovima fakulteta i stanju studenata. Skoro u svirr članovima je već postignuta zajednička saglasnost studenata i profesora. Neke od tih stavova moramo izneti da bi se videle izmene i novine. Redovna nastava traje pet godina, raspoređena na devet semestara, dok se 4esetog semestra radi difrf'omskl rad. Za to vreme se sluša i vežba oko dvađeset odvojenih predmeta. ■ K. Nastava stranih jezlka bil« bi obaverna u prve trl godine stuđija. ali rato nema zakonsklh podloga. Pred(Nastavak па str. 3)

POVODOM ODREDBE OPŠTEG ZAKONA O UNIVERZITETIMA O UVOĐENJU POSLEDIPLOMSKOG, STUDIJA

Za kvalitetnije stručnjake

Nije ređak slučaj đa pređuzeča i ustanove protestuju zbog nedovoljnog snalaženja novih kadrova koji dolaze u privredu. U kon kursima za popunu ili o?nivanje novih radnih mesta, najčešće se traži praksa. a nije ni redak slučaj đa diplomirani stodcnti traže zaposlenje izvan svojih stručnih kvalifikacija Takvi slučajevi moeu se naći gotovo na sv : m fakultetima. Ovakvo stanje može se tumačiti jedino nedovoljnom stručnom spremom diplomiranih studenata koji nisu u dovoljnoj meri kadri da stečeno teoretsko znanje primene u praksi. U cilju stručnog usavršavanja i podizanja kvalifeta kadrovakao novinu, Opšti zakon o univerzitetima predviđa poslediplom ske studije. Povodom ove odredbe Zakona, obratili smo se rektorii Beograđskog univerziteta dr. Tliji'Đuričiću za objašnjenje konkretnih mera koje se preduzimaju u tom smislu po fakultetima On nam je izložio sleđeće: »Poslediplomsko usavršavanie postojalo. je i đosad na našem Univerziettu. ali ono nije bilo planski organizovano. već je itvođeno prema ukazanoj operativs. Izuzetak činipriprema doktorata. Novim Opštim zakonom o univerzitetima. uvodi se. nastava za usavršavanje j za specija’iz-ciju. pored rada na pripremi đoktcrata. | Nastava za iifta za cili da omogući kandidatuna da posle diplomirania prošire i i prodube studije određenih nastavnih disciplina Ovu višu nastavu fakulteti če organizovati kao stalnu nastavu i ona će trajati dva đo četiri semestra. a biće izvođena prema nastavnom planu utvrđenom statutom fakulteta Na kraiu nastave- kandiđati će polagati određenc ispite, posle če_ga će dobiti uverenje o I Dostignutom uspehu. | Prema ukazanoj potrebi. fakulj teti će organizovati l tečajeve za usavr&avanje' kraćeg trajanja i manjeg ob ma Programe rada 2a ove tečajeve utvrđivaće fakultetske uprave. Specijalizacila će obuh\ratlti produbljenu stuđiju i razrađu materije jedne osnovn? nastavne discfpline ili njenog dela. Sadržaj i naćin izvođenja specijalizacije utvrđivaće fakuiiotska uprava ukoliko to nije odre’đeno d’-ugm zakonskim nropisom. Pr'premanje doktorata. naćin polaganja doktorskog ispita i odbrane đoktorske disertacije propisuje poseban zakon n sticanju titule doktora nauke. Po priiemu teme /а doktorsku disertacivi. kanđidat re je samo(Nastavak na str. 4)

HBHHH9HHBP GOD, XX BROJ 7 23-Ш-1955 STRANA 5 'tf.l'l iffilil Dobrica Cosić 'll Г I Г* o književnoj Moskvi, „ Koremma“ i sebi \ Ш »•••?«?»?в?#?»?*г*т#:*?»г*г*г#:#т«.?»7#l*:#г*:*г*;*Ј»г*;п»l* NEDELJNI UST BEOCBAOSKIH STOOENATA