Студент

(Nastavak sa 1 strane) tJ prožlu subotu održana Je u Beogradu godišnja skupStina NadonaiI nog odbora JAESTE-a Pored izveštaJ Ja o radu Odbora u protekloj godini, Skupštinl Je podneo izveštad i đeiegat kojl Je učestvovao u radu konlerencdje JAESTE-a u Beftu. U Izveštajima Je istalcniut nlz pttanja fcoja su kasnije u disskusaji detaljno razrađena i stavovl po njima preciziram. Između ostalih aktuelan Je t problem socijalnog osiguranja naših studenata za vreme prakse u inostranstvu. Bečka konferenctja Je postavila kao Jedan od uslova da student dobija meeto za praksu baš to da Je socijalno osiguran kod nej kog društva koje će moćl da vrši pla ćanja u odgovarajućoj stranoj valuti. S druge strane, Nacdonalni odbor Je već imao izvesne komplikaclje oko Isplaćivanja lećenja za neke neosigurane studente, kojl su za vreme prakse oOolell. Do sada se u razgovorlma sa DOZ-om u tom smislu nije nlšta postiglo, pa se došlo do zakljućka da je, privremeno, najboIJe rešenje da se svaki student po do lasku na praksu odmah osigura kod tamošnjih društava. Međutdm, u što skorijem vremenu se ovo pitanje mo ra radikalno rešiti tim pre, što Je zajednićko svim organlzacijama koje šalju studente na praksu i imostranstvo. Skupština Je cnergično osudlla pojava zaobilaženja Nacionalnog odbora u radu na organlzovanju prakse. Precizarana su sredstva kojima će se protiv njih boriti, a ukazano Je 1 na političfcu stranu ovog problema. U daljoj điskusijl Je raspravljano o nizu tekućih pitanja koja stoje pred odborom sada, neposređno pred početak ovogoddšnje seaone prakse. Na kraju je izabran novl Nacionalnl odbor. i

KONFESIONALNE ORGANIZACIJE

Dali ]e UMSA apolitična

Spoljrta politika i međunarodna studentska saradnja

Za UMSA-'U je interesantnc, da sebe naziva, kao uostalom 1 većina drugih konfesdonalndh organizadja apolitičnom organlzacijom. To Je naravno, samo deUmično tačno. Tačno je, utoliko što UMSA ne zauzima u pojedinim zemljama srtavove po unutrašnjim međupartisklm problemima ili se bar kloni zauzimanja stavova po takvim pdtanjima. Međutdm, UMSA kao međunarodna organdzadja, zauzima stavove, i to političke, kada se radi o važnijdm međunarodnim problemlma. UMSA takođe razvlja u svojlm osnovnim organizadjama prillčno širok politačkl rad. Na bazl jednog memoranduma, koji analizira međunarodnu političku đelatnost u 23 nadomalne organizadje- UMSA pre svega posvećuje veliku pažnju popularizadjl rada organizadje Ujedinjenih Nadja. U raznlm zemljama od Pitsburga đo Jerusalima, organizadje UMSA-e su proslavile dan Ujedinjenih nadja. One su za tu prillku priredile posebne festivale, dok su u velikom broju gradova organizovale plenama zasedanja. Ovo je uglavnom karakteristično za SAD, dok u drugim zemljama organizacije UMSA-e održavaju seminare na kojima se diskutuje o razndm savremenim melunarodnim problemima. Pored toga, UMSA zauzima vrlo jasne stavove kada зе radl o kolondjalizmu ili o rasnoj segregadji. UMSA je takođe afctivno učestvovala u borbd protiv rasturanja narkotlka. U evropskoj polltlcl UMSA zastupa polltiku evropske integradje što je svakako posledica političkog uticaja SAD. U svetskoj poUticl 1 u svojoj međunarođnoj politld uopšte UMSA je pristaUca svdiske vlade što je jasan odraz uticaja ekumenskog shvatanja: svetska crkva svetska vlada. UMSA ima vrlo razvijenu službu za turizam svojih članova. Naprimer 1953 godine, UMSA Je imala u svetu oko 2000 logora za odmor omladine u kojima je logorovalo oko 500.000 omladinaca. Organlzovala Je niz tumeja itd. Mada ovo nije predmet ovoga napisa, treba podvuči značajno delo UMSA-e za ratne zarobljenlke. A zatim 1 za razne IzbegUce. I ovde je novac dolazio iz SAD, ali delo ne gubl zbog toga od svoje humanosti. Najzađ, aiko bi trebalo dati Jednu opštiju ocenu UMSA-e moglo bl se reći đa je to organizacija koja uspeva da sagleda probleme kojl se danas poetavljaju u svetu posebno pred omladinom, da ona ne beži ođ tih problema, da o njima diskutuje 1 pokušava da nađe rešenje. UMSA ne traži sva rešenja u bogu Ш rellgiji, ona pokušava da nađe rešenja za.izvestan broj, probleша јоб bvđe na zemlji. To je ogromna razlika u poređenju sa katoličfcim organlzacljama. No, i pored svega toga. UMSA jeste i ostaje konfesionalna organizacija sa svlm nedostacdma koje takva organizacija ima. A ipak, UMSA je verovatno od svih

konfeedonalnih, najmanje konfesionalna organlzacdja. Ovo što je rečeno za UMSA-u vredl sa manjim promenama 1 za žensku organizaciju (UWCA) kao 1 za Studentsku organdzaciju. Te organizadje u priličnom broju zemalja nemaju svoje posebnc oenovne organizacije, već rade kao sekcije UMSA-e. Kao što je rečeno u početku, postoji još dva načina na koje se organlzuje protestantska omladina. Sve ргоtestantske crkve, bez razlike, imaju svoje nadonalne omladdnske organlzacije. Za razliku od UMSA-e te огganizadje su mnogo vlše konfesdonalne 1 mnogo bllže usled nepoeređnije veze sa crkvom raznlm crkvenim problemima. Pored toga postoje i međunarodne organizacije onih crkava koje su međunarodne, kao što je to naprimer Baptistička, Luteranska, Menotistdčka itd. NJihova aktivnoet Je mnogo suženlja od aktivnosti UMSA-e. Zaiključak ovog đela o protestantsklm omladlnskim organizacijama bi bio: to su organizadje koje grupišu omladdnu bez obzira na socijalno organizadje koje su u velikoj većdni interkonfesionalne. Organizadje koje se ne libe najrazličittjih aktivnosti, organlzacije koje se vrlo često bave raznim političkim 1 društvendm problemima. KATOLICKE ORGANIZACIJE Kao Sto Je već u početku rečeno, na međunarodnom planu poetoje pre svega đve svetske federadje katollčke omladine, jedna za katoličke omladlnce, a druga za katoličke đevojke. Poređ toga postojl i Međunarodna katolička feđeradja za sport. Već ovaj primer pokaj zuje ekskluzivnost katollćkih organizadja (i sport Je katoličkd). S druge strane za katoličke organizadje kod kojih nema ni govora o i пЛег konf©sionalizmu karakteristično je da se raslojavaju prema društvenim slojevdma u kojima delaju i rade. Interesatno bi bilo uzetd primer jedne zemlje naprimer Francuske i na njoj analizirati kakve sve or- . ganizadje tu postoje. U Francuskoj poetoje KatoUčka j zemljoradnička omladina, KatoUčka studentska omla- j dina, Katollčka nezavisna omladina, Katolička pomorska omlađina 1 najzad Katolička radnička omlađlna. To su sve muške organlzacije. Iste te organlzadje sa izuzet- j kom Katoličke pomorske omladine, postoje i kao ženske j organizacije. U sklop tih katoličfcih organizacija ulaze još Katolički skauti. U nekim drugim zemljama, kao naprimer u Nemačkoj postoji još Jedno tuce drugih manjlh organizacija koje rade u lokalndm okvirima i često u još užim društvenim grupama. (Nastavak u idućem broju)

Dragoljub Najman

UNIVERZITETI U AFRICI NIGERIJA: okrnjena samostalnost

Unlverzitetski koledž u Kartumu bio je prva postaja na dugom putu ove delegacije. Kartum Je jedinl visokoškolski centar u Sudanu. Taj koledž je povezan sa centralnlm Univerzitetom u Londonu, a osnovan je 1951 godine. Mada je taj unlverzltetskl centar mlad, ima danas nekollko otseka na kojima se školuju. budući lekari. pravnlcl, tehničari, filozofi, biolozi i veterlnarl. DanaSnji oblik koledža ne može zadovoljltd potrebe Sudana 1 mlade generacije koja se sprema da pomaže razvoj svoje domovlne: Zbog toga koledž treba u 1956 godlni da dobije punl unlverzitetski status, što ća omogućiti otvaranje nekih novih otseka. Nastavno osoblje na koledžu je ve ćinom englesko. Odnosi kojl vlađaju između studenata i profesora nisu sasvim idealni. Razlike u mišljenju profesora i studenata i u njihovom gledanju na pojedinačne probleme, tako su velike da već u početku onemogućuju tešnju saradnju. Danas studira u Kartumu 670 studenata što ne pretstavlja zadovoljavajući broj. Kako koledž postojt tek od 1951 godine, broj studenata će sva kako porasti. Uslovi u kojima žive studentl nisu idealni, mada pružaju dosta udobnosti. Pc socijainom sastavu većina studenata Je iz viHh đruštvenih slojeva. Procenat druglh je vanredno mall. To Je najveća prepreka za razvoj visokoškolstva. U ovlm krajevima je vanrednc oštra politička socljalna i privredna suprotnost. Kontrasti su tako jaki da iznenađenja nisu iskljućena. Uglavnom lako se uočavaju đva pola od kojih se jedan karakteriše opštlm

napretkom, razvojem civilizaclje. kul tumim uzdlzanjem, a drugi primitivnošću, zaostalošću 1 nekultornošću kao nasledem prošlostl. Pogleđajmo šta se sve lako vldi u cvoj zemlji. Nasuprot modemoj arhltektonski lepo građenoj zgrađl Univerzlteta i nekih drugih viših ustanova, stoje male i primltivne zemljane kolibice domorodaca. 670 stu-

denata i još nekoliko stotina điplomaca stoji prema 98*/« nepismenog stanovništtva. Na Unlverzitetu postoji 1 nekoliko studentkinja-pretstavnika nove generacije Međutim, iene na ulici nije moguće viđetl zbog Islamske verskc trađiclje koja tu pretstavlja kontrast, koji se ne sme zanemariti. Ovih nekoliko podataks nam karakteriše borbu novoga sa starim, napretks sa zaostalošću. Evo još Jedne studentske specifićnostl. Mnogobrcjnl štrajkovl 1 ргоtestnl zborovl Baš u vreme kada le Medunarodna boravila u Kartumu, došlo Je do demonstra-

cija protiv anglo-egipatskog sporazuma. U tim demonstradjama su sudelovali i pretsednik i sekretar tamošnje stuđentske organizacije. Sve demonstrante su zatvorili. Univerzitet t inače ima prema demonstrantima vrlo oštar odnos. 111 ih diskvallflkuje kao studente, Ш zatvori Univerzitet na određeno vreme. Sudelovanje studenata u politiCkom životu zemlje ne iscrpljuje njihovu bogatu stuđentku đelatnost. U prvom redu je rad u okviru studentske organlzaclje. Dobar studentski Casopis i zanimljive diskusije c svlm mogućim problemima govore o aktiv nosti studenata. Stuđentska organizacija je odgovorna za celokupnu delatnost stuđenata na svim poljima njihovog delovanja. Glavni univerzltetski centa- Nigerlje. Ibadan, doblo je svoj unlverzitet tek 1948 godine. Nova. arhitektonskl mođema zgrađa je ponos Nigerije. Univerzltet u Ibadanu je kao i većlna univerzlteta u englesklm kolonljama povezan sa centralnim Univerzitetom u Londonu. Time je, razume se, delimlćno okmjena samostalnost univerziteta Po statutu moraju sve akademske tltule koje dodeljuje Unlverzitet u Nlgeriji bltl potvrđene od univerzitetsklh vlastl u Londonu. Na Ibanskom univerzitetu, pored ostalih, postoje 1 poljoprivredni, prirodnjački i međicinskl fakultet, ali interesovanje koje u zemlji za njih postojl ne može da se zadovolji. Meddclnski fakultet će dobiti novu klinlku za koju je investlrano 3,5 mlllona funti. To će omogućlti da stuđentt međicine mogu u celini završitl studije u svojoj domovlnl. Dosada su uvek morali Ićl na kllnlčko

usavršavanje u prekomorske zemlje. Broj studenata na ovom Univerzitetu je vrlo mali. 480 stuđenata i 19 studentkinje gotovo ne mogu zadovoljiti potrebe takve države kao što je Nigerija. Objektivne tešhoće su nesumnjivo u tome što je Univerzitet sa sadašnjim brojem studenata preopterećen i ne može primiti vlše slušalaca. Svl stuđenti stanuju u Cetiri* modema studentska doma od kojih su tri sa po 160 soba namenjeni studentima, a jeđan sa pedeset stuđentkinjama. Stuđentski život :e usretsređen na Univerzitet. na kome por stoje i društvene prostorije. Na Univerzitetu u Ibadanu postoji jako studentsko uđruženje. Rad organizacijee je vrlo raznovrstan. Stuđenti u svojlm điskusdjama laspravIjaju o svim važnim prolbemima akademskog života. A upravo sada spremaju 1 novi statut stuđentske organizacije. Polltlčka svest studenata na unlverzitetu je jako naglašena. Razne studentske polltičke grupe su vrlo aktivne i priređuja brojne sastankc.

IZ I2VESTAJA COSEC-ove MISIJE U AFRICI

kroz stranu studentsku štampu

UNIPRESSE 40V*NAL iMm.MHONAI DIKPOtUATiON UMIVItSITAiai UNi>|asjT| iifti o» Muiiuii

CNGLESKA: Interesantnu studiju navika, porodičnih ođaosa, interesovanja 1 mišljenja engleskih i američkih studenata objavio je jedan psiholog, kojl je pravio opite sa studentima Unlverziteta u Llverpulu i Minesoti. Rezultati pokazuju da Je engleski student indiviđualniji ođ američkog. 52*/i stuđenata Llverpula žell da napusti kuće svojih rodltelja za izvesno vreme, prema 24*/« među studentima Minesote. Engleski studenti prema svojlm porodicama obično zauzimaju krltičnlji stav od američkih. 57 •/• stu denata iz Liverpula ima argumen tovana politička shvatanja, a u Mi nesoti je taj iznos 27 •/•. Dva ргоcenta engleskih stuđenata smatra da treba da izbegava alkohol. U Americi odgovarajuća ispitivanja pokazuju 20*/t. BOLONJA: Nedavo Je п pornim večernjim časovima jedan student iz Bolonje obučen u pldžamu ukrasio »Gradskog dlva« jedan srednjovekovni spomenik, maramom od hermelina. Studenti Bolonje ukrali su ovu maramu studentima Rima prilikom

jednog sastanka o Perođi. Vođa društva italijanskih studenata, obično diplomlrani student, ima prema tradiciji pravo da nosi ovu maramu. Studenti Bolonje su se na ovaj način osvetili studentima Rima zbog jedne slične »krađe« koju su ovi izvršili kod njih.

JAPANESE STUDENT NEWS SERVICE

JAPAN: U toku рго§lс godine došlo je do mnogih sukoba povodom tragova polufeudalizma na koje se još uvek nailazi na većinl univerziteta. Na trl unlverziteta došlo je zbog toga i do studentskih štrajkova. Poređ ovoga, postoji među studentima težnja za demokratlzovanjem unlverziteta. Izgleda da studenti übeđeni da je moguće izvršiti ovakvu reformu ako međusbbno budu Cvrsto povezani. TTbog toga se može očekivati da ie ove godlne doćl do mnoglh akcija u ovom smislu. Svi gornji sukobi su ponlkli na samim untverzltetlma, Neposređni njihov povod je oblčno doiazak nekog policajca ili službenika javne bez bednostl na univerzitet radi ispitivanja levlčarskih studentskih težnjl.

IAESTE: za socijalno osiguranje • praktikanata