Студент

IZ BURME

Mozaik čudesnih događaja

I za Burmu sg rnqže reći da је »zemlja festivala«. Ovi festivali koji nose najrđzličitije nazive od »Feslivala- zadiirkivanja«, na kome јв svqkom dppuštenQ 4č kaže šta god hoće na raćun peckanja drugog, obično mla dih devojaka, pa do »Festjvala vode« čiju’glavnu atrak ciju pretstavlja mođusobno prskanje i pdlivanje vodorn održavaju se ргеЦо cele godine i npka su vrsta nadoknade za igrankp, kpjih u Burmi, u onorh pravom smislu, nerpa. Nova gođina, koja poćmje 16' aprila ј trqje punih pet dana, za Burmance je najznačajniji događaj od svih svptkpvina. To је najlepši i najsvečanijih praznik, kada su sve mlade Burrpanke okićene cvećcm i nose najlepše haljine. Opšte veseije j radost uvek |spunjayaju te dane, koji se dugo pamte i prepričavatu.* Voditi Ijubav nije lako do etupan termin za miaddJ? Вцгшапса ili Burmanku. I tu se, k ao i u m-noaim drugim slpčajevima, vglja fwidržavatj strogo određenih za konitosti u načinu prilažcnja i upoznavanja. Ta praгпlа su, podušfi, blaža u grpdu negp np selu. gđe је drev ni obićaj da mladić sačekpje devojku kraj izvora vode i strpljivo čeka pogodan treputak za oslovljavanje. Ali, tek posle toga nastaje dug pcrjod udvarania, koji Iraje do tri godine. A kad najzad netninovno dođe do onoga »volim te iz svoje jctre« (kod nasAiz sveg sr-

pa), onda je u punom izgiecu sklapanje br'aka. Uzgred, ii Burmi se brak smatra sve tinjom, i teško onome ko se nsudi da ga pskrnavi. Uk°bi i došjp do tcga, što se retko dešava, ondai je u takvoj situaciji.najčešoi arbiter smrtpnosni pucanj iz revolvera. U gradu, gotovo jedini na čin da se upozna devojka, Spma. prafnje roditelja. jeste dru.garsko veče. Sklapnnje poznanstva na ulici onemogućene je, iz pros-tog razloga što u burmanskom go vcru »dobro .[utro«r »dobpr dan« i oStale uvodrie fraze nc postoje, te se fazgovor direktnp započinjp. A °n4 a već teže ide. Neko će, možda, proceduru ispifp, kpji se ПЗ burman♦skorri fakuitetu poiažu samo pismeno j praktieno, pripisa ti kao privilegiju svom stcanom kqjegi, a drugi rpu qpet p.ozavideti na neobaveznom otslužepju vojnpg roka. Pa ipak, Burma ima vojnika, među njimp | dpstp stu4enpta I'omladinaca; a zakon padanja na јфНда važi i tamo • ЈЗипра је žerniip feogata si rqyinaip a - AU tP sirovjpe moraće, još 4Ч?° 4a fistpnu neiskorjšćepe. Jer ђиграа npraa đo.vpljno inženjera, stručnjpka. jskpstvp. Zcto ?e rnladi 1 judi šnlju van zemlje na studije, da tpm° steknu znanja i iskustva neophodna za široki program izgradnie zemlje, zemlje Na roda suknje (Burmanci), Naroda haljjne pfirekla) i Nprfidn pantalcipa kineskog porekla).

Румунска омладинска делеганнц Kfliq jp бАрарчла у славији од 26 новембра 5 децрмвра, је paafflpppp ра прстставшшима ЦК' Народне рмлддрш .|yrQP-iappje о разменр делегаццја, публикапнја и напрсд у озЈладинЈШЧЈ штавЈПИ. У пратњи сркрстара ЦК Лјнка ТрнраЛД руиуцрке омладинце пред њихов одлгрдк npmjjio је друг ?идр Р задрг жао će са шима у срдачном разговору.

Дан права човека

Дан права чорека, 10 декембар, pGejjpaiapa се у шцрои света као лан који потсећа на оеГавезу дату преко Грнералие свупцЈтино УН, за унапређефе универзалног поштовања оснрвиих права човека. Иако за соопм има нит доказа своје снаге и еф«lкасности, организапија УН ,1е испољила извссну спррост у спроврђефу сројих рдлука. Стога се, ииајући на уму прследице' последњих догађаја на ррелшеи И С Т OК У. очекује од УН да убудуће уложи mirae иалора v правцу благовремепог спречавања кршеша принципа Повеље о правима : човска и Нација. - > . . ~. . ... ... ,=

KONKURS IAESTE

BEOGRADSKA SEKCITA IAESTE-a raspisala је 25 nov. konkurs fa praksu u inostra>nstvu. Konkurs će trajati do 15 decembra. Poređ obaveznog polaganja ispita iz stranog jezika koji će se polagafi 15-11-1957 nemačkog. francuskog, engleskog i italljanskog ill jezika dotične zemlje kandidat treba da ispunja-

va uslove da je dobar student. primeran } član Saveza stuđenata i fla ga preporuči Sekcija njegovpg fakujteta. Kođ studenata vlada veimiiimimiimmmmiiiiimim liko interesova-nje za praksu van zemjje i zjDOg toga —, kako s unam reklj u lASTE, kriterijum ispita iz jezika ove godine će bit; oštriji nego raniiih godina. EllllllllllllllllllllllllillElllllllllllJ

Без белих мантила

Вене v Студентској поликлиници „Чудновато је да су ови људи (лекари) некако сасвим приступачни у оваквим приликама када ни су на дужности”. приметио је један од присутних студената на Другарској вечери. И одиста се могао стећи такав ,,сталнц пацијенти”, који су били у већини, осећали су се овога пута веома угрдно у овој ~хлалној” установи. Свечана академија v част 29 новембра, Дана Републике, ко ; у је органрзрвала Синдикална подружнииз Студентске поликлинике, није имадл замерки. Украт Ко, вече је протекло у пр« јатнрј, прирној атаосфери, УЦ јрдап леп кратак прогпац у идвоћегну члансва КУI? „Бсантсо Крсмановић”, који су се радо били Одазвали позиву да настуце са неколико тачака и оркестром. Цосле фолклора, песама и 0644X341113, на ред је до шла и уобпчајека музика за игру. А ту, у. игри, било ie не ретко и таквих парова у ћа, можДа, јална страна још сутра закуцати на врата Iедне од околних соба Можда he се поново сусрести они исти партнери из игре који су се, тога дана, и незнаЈЗфн, за тренутак нашли једно ирема друром примам мелодијом и ритмом музике.

IGRA PROPAGANDNIH KONTRASTA

Firericp, novembra Motorni voz je stao џ Veneciji. A posle nekoliko fascva bili smo u Firenci: gradu umetnosti, каЦо ga obično zovu. Izašli smo iz voza napustili mesta pokraj orozora, s koj;h se ne baš tako bogat vidik: siromgšne prircde, bogatih reklama i veša koji se lepršajuei sušio po prozorima kuća u blizini pruge. Firenca, koja je znala da se osmeripe i Hipolitu Tenu i Anatolu Fransu i IViontenju. dočekaia nas je zajivena sitnom kišom којој se nikako nisam nađao Ali ipak, sve njene galerije. sve čuvene pa late, divni trgovi, b'.li su spre mni za gledarije. A to narri je bilo dovpljno. Preko celog dana smo gledoli čuvena platna, statue, ealone, a uveče, smQ se šetali onim lepim trgovima, ko ji su i daJje bili mokri, Цко Ih kiša više nije zalivala. Išli smo od jednog do drugog. Pjaca dela Sipjprija, Santa Kroče, Del Ducmo. Svi би pni u blizini rejte Arno i interesantnog Ponre Vekija. Ali, jedne večeri, nijedan od njih nije tako interesantan kao Pjaca Del Duomo, koji

se nalazi u samorn centru grada, isprea puvene kate-r drgle Santa Marija Del PiQr re, u pijpj se unutrajjnjosti krije jedna od »Pijeta« Mir kel Anđela. A šta je bilo to što ga je činilp interesantnijim od dru gih? Nije to bilq ni zbog možda jačeg svetla. кгцррјт jih rejcjama, lepših сјеуојасki nogu .već zbog -opiginalne propaganđe Severno-atlantsl<cg pajfta. Na ieđima .jpdnpg JjfUpipna, knji se ?au§tayio skqr° ng siedjni trga, stajalo je hioskppskp platnp na, kppae §u se sjike propagandppg filppa ч jopii. PratJle su ga zepice najvjše ped es čpinih prolazpika. Film je na sve mnguće na-r čine težio da pokaže kako Je lepo živetl u slobođi, pcd slobodnim siinčem Italije, na moru. Lepi pejzaži Kapriia, Napulja. Sorenta, kao i drupih mesta su se smenjlvali. Ali, q tom dođe i kraj. Glas spikera umuče. Tq je bio drugi đeo filrna. A prvi deo, kako sam docniје saznao, bavlo $e ratnpm atrposferom. Značf, |grcwn kontrasta je imap za cilj da pqkaže, opo.što mi svj vpe znamo. da je lepše meriti du binq Napuljskag zajiva. nego \\ pak ka rieprijatelj skdm frpntu.-

Gleđaopi §u se ćutke razilazili. Odpah, u bli?inl se паЦSfl? jednp kpćq }г |rpje je glas spfkera: »Hruščov je rekao: Mi Rusi, smo prvi izazvali ek?ploziju vođonićne atomske bom be u vazduhu. Uskora ćemo imati radio-akt ; vne projektile ko.ii mogn da tzpzovu fksploziju vp'đnničpe ајотske bccnbe u "bilp крш delu sveta.« • Na ulazu je bila gjižva. Jedan skižbenik je delio bilten na taliianskom jeziku. koji je na prvoj strani donosio članak px>d naslovom: »Garancija mira«. Naročita sij bile interesantne tri slikg .tedha pod naslavpm »Od Berlina d" Poznanja«; suđar dva ten ka sa dvojicom gotorukih mladića koji se brane kameniem. д s strane ostale dve fotografije, koje nose naslove: »Naša nova Italija«, 1 »Slobođa đomoviT ne«. Prva prikazuje tezge neke italijanske piiace. a druga grupu planinara koig »slobodno« osvaia i najvižp smezne planinske \mhove iako im vetar biie u Sfnidi. Or>et, kao što smo vide* li, sađa samo crno-bela. igra kontrasta. Odmah prl pjazu pada u oči slika u boji na kojoj se

naleze svi jpinistri pretsedr nici zepoalja članica SevernPrptJgnbkog pakta. ?atim se njžu slike ratnih strahota: žrtvi. porušepih ku ća, gjgriga zavi.jenih u crno. Slike velikih razmera ko je treba đa pokažu brojnost Sevemo-ptjantske armije. U centru pažnje ie niz Hruščovljevih slika iznad kojih piše kratko: »Sa mnogo osmeha«. a ispod koji sledi ona izjava kP.jq smo već čuli. Samo ovde se rialazi i izvor: »iz govora kojl је održan u Birmingemu. u EngleskGj, 25 aprila 1956 godine.« A zatim slecji dodatak: »... Atlantski narodi su

ujeđinieni da bra>ne svojii staru civilizaciju. mir koji је potreban da bi išiezla bedq i patn.ja...« Glas spfkprg se još čuie On neumorno ponavlja HruŠfovljevu izjavu, koja pretstavlia lajtmotiv ove izložbe. Pri samom izlasku nalazi se mapa sveta. obojena đver ma ђојата: crvenom i plavom. koje jedna drugoj idu ц susret. Jugoslavija, a i neke druge zemlje nisu obojene nijednom bejotp.

Andra JEFTIC

Napuljski razgovori

Zp vreme đelegaрјје Univerzitetskog odbora Fepjjglpog sgveza u КарцIju, došlo je do susreta sa Studentima grupe za orijentalpe jezike univerziteta. Rektor Leone Pičini profesor rusjsog jezika, priredio je prijem u čast naše delegacije. Za vperpp prijerna delegacija je prvo ra?r gledala seminar za srpskofeFV§t§lfi jezik i jugpslovensku književnost i upoznala še sa studentima kpji stuđiraju naš jezik. Stuđenti su nam ppkgzali knjige na pašem jeziku sa kojiipa raspojažuZaliji su nam sp da nemaju c?ela naših savfprpepih pisaca. Posle razgledanja biblioteke vođeni su razgovori sa grupom napuljskih studenata. Razgpvorima je prispstvpv?° i r< ;ktpr Lpone Pičini sa nekoliko profesora i asistenaja. Itajijapski stpdenti su pokazali veliko ipteresovanje za fad naše organizacijc Saveza studenata i postojećih PFg§nl?§Pijg Fprijglnog za Planinarskpg saveza, Savgza sportov«! i kultufnorpmetpjčkijj Naro* Čito sp pgkazajj vpjiko ipte-r sistem društveHPFavJjSftji Hpd n fakultetima I Univerzitetu. kleđp pstgljm pitanjima bi}p ie i PVa: И sturjpptski ppptstavpipi pčpstvpjp baš pa svH sastgpcjma Naravpo pfjgpvopilj smo na svim kijjj tretjfajp studentpiiania i da naši pretstavnici ima.iu ргауо glasa kao | pstalj fjanovi i profesprl. Studenti su izrazili 1 žplju im <jostavimo nekoiiko ргјтсгзка гзкопа o đruštvenom upravl.janju na Upjverzifetu kr>d aas. Interesovao ih je takođe i sistem dru STRUCNA praksa stuDENATA TJ BROJKAMA Reogi-аф Iz statističkog pregleda ocjlazaka stuđenata Beogradsk.,g univerziteta na praksu u inostranstvo u škol skoj 1955/56 godini, vidi se da je taj broj jznosio ukupno 207. Od tdga. Strukovna organizaciia TAESTE poslala ip И4. IFMSA 69. I V SU 16, AIESEGK 12 i IPSF 6 stuđenata u različite zemlje гаđi obavljanja stručne prakse, ♦ ♦ • Ljpbljana; N9 praksi prer ka IДЕSТЕ-а sa Ljubljanskog univerzi|eta bilo je prp šle godine u inostranstvu 53 studenta- Najveći broj bio je u Nemačkpj (27). zatim ц Svedskoj (8). Austriji (5), ijd. Preko IFMSA ie na praksi fciilo 36 studenata medicina.

štvenog upravljanja ц domovima i restpranima. Ifjima 1e tajcođe izgle<}Blo profto neverovatno Jsa<l su <l°9lЧ oflgovor Рз o putif u luostranstvo i гагп*оч putpvanjlma u ?e-mlji u vldu naučnih екол.иггlја 1 stlčnp cdlnčpju samj t}Vudei>tl koji saml organizuju ta putovanjai Kod »!■ h glavnp reu iniaiu profesor). kolJge su najn se turjo rahya)ill na vorima 1 posctl i zažailU su štn su kod njih u to vreipe K>» uvek

Ispiti tako da nisu da prisustvuju mnogi njihovi studenti. ZahvalUi smo se na srdač npm prljemu i ujigaanoj ppžnji. Zvanični prijem sa stijdentima t profesprima jg blo ali studenti eu krenuli zgjedno sa nama ulicom da nam pod prijatnlm neonskim svetlom pctfažu još neke njihove fakultete i d.opratili nas do hotela. Na kraju iskrenih drugarskih pozdi-Bva i. stisak rpku značih su kraj susreta sa našim ВРIЈ3 Iе * IJima. Vićh Đprdević

PREDAVANJE BORE PAV^OVjCA... t U petak 7 о.тп. u arnflteatru Naroqnfh heroja £arfi _ Pavlovlć je održao predavanle »Slom staljinipma 4 PpljsKPj*. v?niu je prisustvovalo nekolilto stotina studenata. ...I HASANA BRKICA Pred okp pet studensta medicine. Hasan Brk>-, državni sekretar za poslove spoline trgpvine, održao je prošlog petka preda'vanje sa 'teptprn: nOsnpv nl elementl etkonomske politike Jugoslkvije u 1957 gpđini«.