Студент

ZA SLOBODU helade

Drugarice i d.ttgovi, Najpre želim ia pozdravim ovu vašu akciju, i slične njcj One su dokaz da vi, naša studentska omkfina, ne samo produžavate revolucionarne t slobodarske aktivnosti Beogradskog j iverziteta već ispoljavate vlastitu inicijajTTiost, obeležavate sebe kao stvaralačku gcieraciju. Ove akcije su doi<az da će se vama uvek naći dovoljпо snaga које/е se založiti za progresivne 5 pravedne id e'i kretanja, da je, dakle, neosnovano or naišljenje koje se ponekad može čuti a j b o ™ 3 kojem naša omladina Postaje apolif iAko u tom pogledu ima problema, oA f llve k u načinu susretanja omladine 1 i dn^ va Neposredni fkoji nas je ovde okupio jeste sudbina eene ođ istaknutih ličnosti naroda, znacajnog umetn ;:a 1 na rođnog tribuna Mikisa Teodorakisa, oga đanašnii pučistički геu Grčkoj lamerava da izvede pred sud gato što је sVl u otadžbinu Helađu razvepravao ne sar° sV ojom muzikom več i svo|im idejama. Jedina рог ка njegovim sudijama može

|lti ova: Oslobodite Mikisa Teodorakisa, ■tdobodite sve one koji se u Grčkoj zalažu 1 elementama Ijudska prava —za pravo £ »bodnog, samostalnog uobličavanja uslo; e svoga života! ; Ali zato im mi za sad možemo uputiti bt r ovu poruku: nekada je u staroj Atini b ► osuđen i stari Sokrat; ali već više od c£ e milenije celokupno čovečanstvo pamti i lavi Sokrata, veličinu njegove čovečnosl i njegove žrtve. A koliko Ijudi zna za S< kratove tužioce? T ako ih zna, pominje ih kao intrigante! I Međutim, mi znamo đa je sudbina Teodprakisa samo jedan čvor u kome se zaoliču različite tendencije u razvitku grčpa i drugih naroda. Zato mi, zalažući se za Teodorakisa, neizbežno moramo zauzt ti i izraziti svoj stav prema tim tendenci iama, a naročito prema onoj reakcionarn< j tenđenciji koja je Teodorakisu i brojш n drugim progresivnim Ijudima oduzeia sl 'bodu prema današnjem pučističkom ге zimu u Grčkoj. Jer ne može se biti pasivni posmatrač ? isenja slobođe ma gde u svetu, a pogoto Vv i na pragu vlastite kuće, a đa se u stvari nt postane sudionikom u gušenju slobode; m i nikađa nismo pristajaii da se nađemo u takvoj poziciji. (Nastavak na 5. strani) (( *OVOR VUKA PAVICEVICA NA MITINGU ODRZANOM J NA PRIRODNO-MATEMATICKOM FAKULTETU)

VUKO PAVICEVIC

ANGAŽOVATI OMLADINU NA NAJKRUPNIJIM PITANJIMA DRUŠTVA

Projekat programskih načela, iako donosi izvesna poboljšanja, ne otvara temeljnije promene u odnosu na postojeću omladinsku organizaciju. Dosadašnja, višemesečna diskusija o reorganizaciji Saveza omladine nije pružila dovoljno elemenata za oblikovanje savremene liloge omladinskog pokreta. Mislim da je u velikoj meri propuštena mogućnost da sa više jasnoće i razvijenijom svešću odredimo dalji razvoj omladinske organizacije. Izgleda mi da je diskusija o reorganizaciji Saveza omladine otvorila sledeća krupna pitanja. Prvo, kako koncipirati samostalniju poziciju Saveza omladine u okviru političkog siistema. Drugo, kako izraziti avangardnost omladinskog рокгеta, pored druge karakteristike da Savez omladine bude masovna politička organizacija. I treće pitanje da li proširiti spektar pitanja kojima se bavl Savez o-

mladlne; naročito, koje sadržaje uključiti u žižu delovanja Saveza omladine u njegovoj transformaciji od klasične političkc organizacije ka društveno-političkom savezu mladih. Naravno, ima još pitanja o kojima je govoreno u dosadašnjoj diskusiji, ali su ova tri posebno značajna, . Kako koncipirati samostalniju poziciju i svojevrsni profil Saveza omladine? Očigledno je da Savez omladine ima zajedničke karakteristike sa drugim političkim organizacijama. Međutim, ako samo na tome ostanemo, postavlja se pitanje da li nam je potrebna omladinska organizacija. Nesumnjivo je od ogromnog značaja akcentovati ono specifično što izražava mlada generacija, ono u čemu se omladinski pokret razlikuje od ostalih političkih struktura. Smatram da se samostalnija pozicija Saveza omladine može ostvariti jedino kroz izjašnjavanje omladine o najkrupnijim pitanjima našeg društvenog razvoja. Savez omladine treba da izrazi političko strujanje u svojoj osnovi, milionskom članstvu. tJ okviru samoupravne koncepcije društva pretpostavka realizovanja vodeće uloge Saveza komunista nalazi se u javnom dijalogu zrelih društvenih snaga o otvorenim pitanjima daljeg društveno-političkog razvoja. Vodeća uloga SKJ treba da se ostvaruje kao najsnažnija komponenta jednog društvenog referenduma, kao sinteza (Nastavak na 3. strani) tREC MILANA VOJNOVIĆA NA PLENOMU OMLADINE CK SOT-a

MILAN VOJNOVIC

U OVOM BRO№ • DOPLNSK V NASTAVA I ZA NATPROSECNE str . ® O »HIPERBOREJCIMA« M. CRNJANSKOG PIŠE UUBIŠA JEREMIC «_ str< 10 • OZBILJN V POLEMIKA O NE OZBIUMM ETIKETAMA NA VRATIMA STUDENTSKIH SOBA str . п. « BEDž. UUBAV. HEROJI str. 14.

STUDENT cmm »ii i. јашаг 1968. h ** "* шт BEOGRADSKJH STDDENATA ■2

VIM SVOJIM CITAOCIM4 REDAKCIJA ~STUDENTA“ ŽELI SREČNU NOVU I jMmft f in /) Г /\ 17 Г SLEDEĆI BRO J .STUDENTA' IZAĆI ĆE ■ NsV/Uin LJ I 9 . januara | 968 . G QDINE J