Студент

Sa studentskih meridijana ŠPANIJA KAKO SU ŠPANSKI STUDENTI „PROSLAVILI“ FRANKOV ROĐENDAN

Studenti Madridskog univerziteta »pomogli« su proslavu 75. rođendana generalisimusa Franoiska Franka štrajkovima, kamenicama i psovкаша. Njihov bes izazvala su dva incidenta. Dekan Fakulteta prirodnih nauka zatvorio je prostorije Sindikata demokratskih studenata (SDE) sa prilično naivnim objašnjenjem da ih je potrebno opraviti. Nezadovoljni studenti pro

valili su u njih. Sledeće noći srušen je jedan zid i odneta su sva dokumenta. Ujutru, kada su studenti i profesori domonstrirald u znak protesta, policija je upala u zgradu Univerziteta i uhapsila više od 60 studenata. Ovi događaji šokirali su čitavu univerzitetsku zajednicu. Mnogi smatraju da je policija kriva koilko i dekan. Bilo kako bilo, studenti su uvereni da je napad deo smišljenog pokušaja da se osujeti osnlvačka skupština reprezentatlvne španske nacionalne studentske uniJe koja je u Madridu trebalo da okupi 2000 delegata. Posle četvorodnevnlh demonstracija, oko 3000 studenata okupilo se na Filozofskom fakuitetu da bi istakll svoje uslove za obnavljanje »dijaloga« sa vlastima. Između ostalog, on! su tražili potpuuu amnestiju za sve studente koji su optuženi zbog sindikalnih »zločina«, garantovanje sigumostt predstavnicima sindikata iz provincije i obnavljanje fondova koji su zamrznuti kada u studentske grupe po fakultetlma odbile da uđu u zvanično Studentsko udruženje (AE). Posle uzaludnih pokušaja da nađe zajednički jezik sa studentiraa i da bude posrednik iz-

među studesnata 1 vlasti, madridski rektor je primenio zastrašivanje: 11. decembra zapretio je da će svi koji nastave da bojkotuju nastavu i da posećuju slobodne skupštine biti izbaceni sa Univerziteta. Ipak, na većini fakulteta štrajk se nastavio. Rektor je odbio da sazove Profesorski savet (koji se nije sastajao od 1956.) i tako sprečio profesore da se izjasne o čitavoj situaciji. Studenti su i dalje bili u zatvorima. Demontstracije solidamosti proširile su se na Barcelonu, Saragosu, Salamanku, Navaru i druge univerzitete. * Ovaj požar nezađovoljstva prekinuo je relativno miran period u španskim studentskim kampusima. U toku novembra na fakultetima su bile pripreme izbora. Kandidati su isticani kao pojedinci, a ne kao predstavnici pojedinih studentskih organdzacija. Sindikat demokratskih studenata je ilegalna organizacija. Ali otkako se broj njenog tajnog članstva povećao, a uticaj režimskog Studentskog udruženja naglo opao, njena aktivnost se toleriše. Znaćajno je da profosori, asistenti i jedan broj dekana pokazuju spremnost da priznaju de facto postojanje Sindikata.

VELIKA BRITANIJA I DALJE PO ŠEMI „STUDENT AS SUCH“

Sa hiljadu prisutnih delegata koji su predetavljali 370 hiljada članova Nacionalne unije studenata Engleske, Velsa i Seveme Irske (NUSEWNI), nedavna skupštdna ovog udruženja bila je brojnija od svin dosadašnjih. Daleko najživlja od nekoliko bumih debata bila je ona o statusu Nacionalne unije studenata Engleske, Velsa i Seveme Irske u Međunarodnoj studentskoj konferenciji (MSK). Nedavno objavljeni rezultatd istrage o odnosima MSK-a i CIA-e pokazuju da nema evidentnih

dokaza o smišljenom radu MSK-e u Interessu CIA-e. Uprkos bštroj opoziciji levičarskog Radikalnog studentskog udruženja, koje je tražilo potpun prekid odnosa sa MŠK-om, većina je smatrala da jc MSK bdla nosilac mnogobrojnih aktivnosti »od velike praktične vrednosti za etudente širom sveta«. Za stav NUSEWNI prema međunarodnom studentskom pokretu karakteristična Je izjava >da Je MSK trošiia isuviše vremena u diskuslJama koje studentska udruženja, kao na primer NUSEWNI, ne raogu da prihvate«. Ovo mišljenje sasvlm je u akladu sa odredbom Člana 3 Ustava Nacionalne unlje u kome se naglašava da diskuslju treba ograničltl na pitanja direktno vezana za obrazovanje, isključujući sve političke pobude. Zato je Skupština inslstlrala da se Povelja MSK radikalno izmeni 1 da se tematlka njenog rada ogranlči na pitanja o kojima sve unije mogu da diskutuju. šta više, MSK treba svoju osnovnu aktivnost da razvija na polju obrazbvanja međunarone razmene stu denata, omladinskog turizma i drugim odgovarajućim instltucijama. Skupština smatra da

übuduće MSK ne sme od Jedne naciooalne tml> Je da obezbeđuje više od 25 odsto svojlh fondova, a trenutno uopšte ne iz Sjedlnjenih država, odnosno iz Nacionalnog udruženja studenata SAD. Skupština je odlučila da, u slučaJu da se na sledečem sastanku MSK ne prihvate pomenutl predlozi, traži povlačenje iz ove međunarodne strukture. VeMki deo plodne diskusije bio je posvečen i studentskom standardu. Skupština je potvr dila rezoluciju Izvršnog komiteta u kojoj se traži povećanje iznosa stipendija za 50 odsto. I ovde se Radikalno studentsko udruženje bezuspešno borilo za dzglasavanje svog pređloga obezbeđivanja beskamatne nedeljne naknade od 15 funti. Konzervativnije studentske snage svojom sugestijom da se stipendije u potpunosti zamene kreditima privukle su više delegata. Delegati su se založili za veći broj studentskih prcdstavnika u upravnim telima koledža i univerziteta kako bi studenti imali direktndji uticaj na odlučivanje o razvoju svoje škole. »Studenti na, višim školama treba da budu priznati kao orlgovorni članovi društva« bio je zaključak kampanje koja je vođena protiv koncepta in loco parentis.

FRANCUSKA POKRET U RASCEPU - LEVIČARI U OFANZIVI

Univerzitetska kriza u Francuskoj i opšte mišljenje da su za nju odgovorni vladini po litičari, imala je neočekivani efekat nagalašavanje sve većeg rascepa u vodećoj nacionalnoj uniji, UNEFu. Rascep postoji već nekoliko godina; studenti levičari suprotstavljaju se »apolitičnoj« struji koja želi đa UNEF zadrži izvan političke scene.

Sukob mišljenja dostigao je kulmlnaclju na Generalnoj skupštlni UNEF-a, novembra prošle godine u Parizu. Napad levlčara na »apolitične« bio je preko očeklvanja snažan: delegatl su se na Skupštini izjasnlll za suspendovanje najapoiitičnijih fiUjala UNEF-a studenata medicine, prirodnih i poUtičkih nauka iz Pariza. Pređlagači suspenzije sraatrali su da ove »apolitične filijale« ne mogu istovremeno pripadati UNEF-u i CLIEF-u. CLIEF nije zvanična organizacija, već skup pojedinaca koji koordinira projekte i planove za ponovno ujedinjenje francuskog studentskog pokreta. Osnovan je 1959. one godine ka da su mnoge apolitične fakultetske organizacije napustile UNEF da bi oformile rivalsku federaciju FNEF sa ciljem da radi na prevladavanju tog novonastalog rascepa. Prošlog oktobra, na vrhuncu univerzitetske krize, kada su hiljade francuskih studenata protestovale zbog nedovoljnog broja nastavnog kadra i nedostatka školskog

prostora, jedan broj eminentnih studentskih rukovodilaca okupio se u Parizu da bi геhabilitovao stari CLIEF. Cilj je bio vračanje otcepljenih struja u UNEF јег je postalo jasno da je sadašnja neefikasnost posle* dica rascepljenosti i da okolnosti zahtevaju u jedinjenu akciju zbog koje se treba odreći iđeoloških prepirki. Kođ levičara UNEF-a javila se bojazan da ovakva inicijativa ne ugrozi njihovu đaIju dominaciju. Mada su se izboriili za specifične reforme u obrazovanju, levičari sma traju da je od životne važnosti da se studontske neprilike i žabe shvate na ideološkoj osnovi. Koliko će ideolozi UNEF-a uspeti đa ogbrane ovakav svoj stav zavisi pre >vega od toga kako će uskladiti svoje, sada raznovrsne (prokineske, trockističke i ortodoksno komunističke) prilaze aktuelnim problemima.

RUMUNIJA OMLADINSKA ORGANIZACIJA POTISNULA STUDENTSKU?

U skladu sa odlukama o reformi, donesenim na Nacionalnoj konferenciji KP Rumunije prošlog decembra. Savez komunističke omladine (UTC) i Savez studenaskih udruženja (UASR) preduzeli su znatne strukturalne promene. Ove reforme treba da

eliminišu paralelne organe i koncentrišu administrativne funkcije. Partija će sačuvati svoju vodeću ulogu i da bi je utvrdila, partijski funkcioneri če ponovo biti u шоgućnosti da simultano vrše funkcije u Рагtiji i u vladi. Ovaj princip koji je bio napušten 1956. potvrdilo je i naimenovanje Nikolae čaušeskua, sekretara Partije, za šefa države. O problemima omladine i omladinskih organizacija bilo je reči na nedavnom Plenumu CK KP Rumunije. Rumunska štampa objavila je da je ĆK, odajući omladini priznanje za postignute rezultate, okrivio najvećim delom Savez komunističke omladine za »sadašnje nedostatke u radu školske omladine«. U jednom od dokumenata CK kaže se da svuda treba da postoji »jedinstvena organizacija Saveza komimističke omladine«.

То znači da će na univerzitetima UTC biti odgovoran za sve »građanske aktivnosti«. Studentska veča baviće se »druStvenom i administrativnom problematikom«, a »nacionalna konferencija studenata biće sazivana svake dve godine da diskutuje o ргоblemima od opšteg interesa i da bira Odbor UASR-a«. Organ Saveza čehoslovačke omladine »Mlada fronta« interpretira ovu odluku tako što smatra »da će ogranci UASR pre stati da postoje na svim institucijama višeg obrazovanja«. Okvir buduće uloge UTC bio je potvrđen 9. decembra kada je Narodna skupština prihvatila zakon o novoj organizaciji i funkcijama Saveta ministara: prvi sekretar UTC-a automatski postaje član Saveta i ministar za omiadinska pitanja.

TRIBINA 17 (TAKOVSKA 34/11) II CETVRTAK, 11. I 1968. U 19,30 CASOVA ORGANIZUJE DISKUSIJU TEORIJA OTUĐENJA UCESTVUJU: Dr MIHAILO MARKOVIC Dr RADOMIR LUKIC NIKOLA MILOŠEVIC

KONGRES KURDSKIH STUDENATA U EVROPI

U Beogradu je od 27. decembra do 1. januara održan XII kongres Udruženja kurdskih studenata u Evropi. Pored predstavnika Saveza studenata Jugoslavije, Univerziteta i Kluba međunarodnog prijateljstva, Kongresu su prisustvovali i Dželal AI-Talabani, predstavnik Demokratske partije iračkog dela Kurdistana i Habib Karim, predstavnik kurdskog revolucionamog pokreta. Na Kongresu su učestvovali delegati kurđskih studenata koji studiraju u V. Britaniji, Bugarskoj, Rumuniji, Svedskoj, SSSR, Cehoslovačkoj. obe Nemačke, Austriji, Francuskoj, Poljskoj i. Jugoslaviji. Osnovna tema Kongresa bila je: »Kurdski studentski pokret u Evropi i njegovo angažovanje u rešavanju »kurdskog pitanja«. Kongres je izabrao novi Komitet od 7 čfanova, čije je sedište u Berlinu, koji će rukovo-

diti Udruženjem do sledećeg Kongresa koji se održava iduće godine. SR V.

PRE SVEGA SAMOSTALNOST U RADU

ISKUSTVA SA UNIVERZITETA U SAD

U stalnoj težnjl da se poboljša 1 osavremeni slstem studija na Univerzitetu i da se nađu efikasne forme nastave i ispita, od velikog su značaja pozitivna iskustva inostranih univerziteta. Zamolili smo profesore koji su boravili u SAD da nam kažu utiske o visokoškolskom obrazovanju u ovoj zemlji.

PREDAVANJA PRETVORENA U DISKUSIJU

DR MILOŠ SAMARDŽIJA, PROFESOR PRAVNOG FAKULTETA:

Prednosti američkog sistema studija su to ito je univerzitet postavljen kao škola u kojoj ee razvijaju radne navike studenata i što naistavni planovd omogućuju da se nastava brzo osavremenjuje. U tom sistemu naglasak je na radu 1 studiranju ne na polaganju ispita. Student počinje da uči od prvog dana nastave, njegov studlj se kontroliše nizom zadataka u toku semestra. Procenat onih koji padaju je mali. Ako se ispit ne položi, nastava se sluša ponovo. Nema overavanja semestra. Na mnogim školama nastava traje tokom cele godine, tako cl i student ima mogućnost (ako je sprečen u toku redovnih semestara) da studira u proleće ili leti. Na veLikom broju imiverziteta biblioteke su otvorene do ponoći, a i nedeljom. Pored udžbcnika studenti su dužni da čitaju širu literaturu i zaista je čitaju. Tako se formira njihov interes za probleme koji se obrađuju i zato su diskus’is na predavanjima veoma žive, Nikad nisam b ; o u isituaciji da čekam da mi se postavi pitanje ili da studenti ne prihvate diskusiju. Van svake sumnje je i to da u američkom sistemu ima institucija koje bi se kod nas teško raogle prihvatiti. Među njima je i »under graduate ischol«, neka vrsta prvog stepena. Ona je odraz američke organizacije visokog školstva, a ima za prelpostavku speoifičnu organizaoiiu srednje škole, Svojim sistemom kampusa američki uniVerziteli pomalo ,su izolovani. Sve škole, biblioteke, domova, restorani locirani su kao jedna celina. Student živi 24 isata u univerzitetskoj sredini i to ima znatnog odraza na efikasnost studiranja. Američki profesori vezani su za univerzitet ! osnovna aktivnost im je na univerzitetu. Nastavnik radi čak i po deset do dvanaest satl nedeijno držeći paralelno po nekoliko kurseva. Raspored časova i obaveze nastave postavljeni su tako da profesor veliki deo vreraena ostaje u školl, a to mu omogućuje bolje kontakte sa studentima. Razume se da je ovakav način angažovan ja američkih profesora uslovljen odgovarajućim rešenjem njihovog materijalnog položaja. ISPIT NA BAZI ČASTI

DR DRAGAN KRASULJA, DOCENT EKONOMSKOG FAKULTETA:

Stanfordski univerzitet je privatan i po rangu jedan među prva tri u SAD. Osnovao ga je Stanford Lejland po smrti svoga sina i ostavio mu vehku sumu novca i kompleks zemljišta sa koga univerzitet skuplja rentu. Univerzitet se nalazi 20 mdlja južno ođ San Franciska. To je grad za sehe, sa fakultetima, studentskim domoviraa, profesorskom kolonijom i svim pratećim objektima. Ima divne sportske terene za ragbi, golf, fudbal, tenis, bazene za plivanje. Uz stuđentski restoran koji je jeftiniji od ostalih, smešteni su čitaonica i kabinet za muziku. U katalogu izaberete muziku po želji, sednete u kabinu, zapalite cigaretu i mimo slušate. Za upis na Univerzitet plaća se vrlo visoka školarina, oko 5000-6000 dolara godišnje. Prijemni ispit je •vrlo strog. Studenti se podvrgavaju nizu testova, a na kraju vode razgovor sa profesorima. U toku studija redovno dobijaju literaturu i moraju biti spremni za diskusiju. Na predavanjlma se od njih očekuje da sami izvlače zaključke. Profesori ovog Univerziteta su uglavnom dok američkim iskustvima. Nastava se odvija i u preduzećima gde se na licu mesta proveravaju teorijske postavke. Interesantno je da je sistem ispita baziran na časti: profesor podeli pltania i napusti salu! Zaista, neshvatljivo za naše pojmove. Profesori ovog Univerziteta su uglavnom doktori nauka, liudi koji su se istakli u svojoj struci. Oni sklapaju sa Univerzitetom ugovor na dve-tri godine, a kasnije ga po želji obnavliaju. Imaju svoju koloniju i nastanjeni su po vilama. Na Univerzitetu im stoje na raspolaganju instituti, laboratori је, elektronski centri za programiranje i sve ostalo što im je potrebno za naučni rad. М. N. M. C.

10

STUDENT

1968/3