Студент

NAŠIM ČITAOCIMA

Omladinska redakcija, koja uređuje ovu stranu, odlučila je da promeni ime i „glavii strane“. Promenom iшепа želeli smo da proširimo krug saradnika a samim tim i tematiku strane. Naime, sadašnja redakcija iako skoro u potpunosti formirana u prošlom polugodištu, sastavIjena je još uvek od srednjoškolaca. Međutim, strana je namenjena svim omladincima koji ne studiraju, bez obzira ла godine i zanimanje. Tako se promenom imena pruža mogućnost svim omladincima da sarađuju na ovoj strani. Saradnja se ne ograničava samo na novinarske članke, već se proširuje na sve oblasti literamog stvaralaštva mladih. Redakcija smatra da je saHašnje mesto učenika kao pasivnog objekta u nastavi i samoupravljanju neodrživo i ne samo da se ne poklapa sa potrebama našeg društvenog razvoja nego ne ide u korak sa razvojem nastavnih metoda u svetu. Zato se Redakcija zalaže za opštu i korenitu reformu školstva drugog stupnja koja bi omogućila stvaralačko učešće učenika i u procesu nastave i u samoupravljanju školom. TJporedo sa uvođenjem savremenih metoda nastave Redakcija ističe da je potrebno pokloniti više pažnje opštem naučnom prilazu i. metodama pojedinih nauka, nego mehaničkom učenju već utvrđenih činjenica. Neophodno je potrebno uvesti i nastavu etičkog i seksualnog vaspitanja koje uoošte nije zastupljeno u sadašnjem programu. Prema našem iskustvu iz svakođnevnog školskog života, zaključdli smp da .spdašpji načm iddbtoškbg dovodi do rezultata potpuno vsuprotnih samom cilju ovakvog vaspitanja, i da je zato neophođno promertiti metode ove nastave u okviru posebnih predmeta (kao što je istorija ili sociologija). Što se tiče načina ocenjivanja, mišljenja smo da bi bilo p>otrebno stvoriti sistem koji bi u najvećoj meri omogućio vrednovanje učenikove ličnosti i rada, što se svakako ne može predstaviti samo

prostim brojkama, kao što je to do sada bilo. U interesu je čitavog društva đa se omogući izbor zanimanja prema naklonostima i sposobnostima. Međutim, u sadašnjim uslovima postoji privijegovani sloj učenika koji, materijalno obezbeđeni.. zahvaljujući položaju i obra-* zovanju svojih roditelja imaju mogućnosti za školovanje u gimnazijama i na fakultetima bez obzira na svoje sposobnosti i lične vrednosti. Ovi ekonomski kriterijumi dovode do stvaranja privilegovanog sloja još u mladosti, koji se sa svojim obrazovanjem sprema isključivo za rukovodeće položaje. Ovakvo stanje se može izmeniti uvođenjem obaveznog stipendiranja talentovanih i vrednih učenika koji nemaju mogućnosti za školovanje, kao i oštrijim kriterijumom za upis i nastavljanje školovanja u gimnazijama. Redakcija je svesna nemogućnosti da se u sadašnjim uslovima sprovedu sve ove ideje, kao što je svesna i nedovoljne određenosti svojih stavova. Međutim, jedan od uzroka nemogučnosti da se realizuju ove ideje u delo jeste i nepostojanje omladinskog javnog mnenja koje bi moglo da doprinese promeni stanja u našim srednjim školama. Naime, omladinska štampa, iako se bavi nekim od ovih problema, ipak nema izgrađenih samostalnih i jedinstvenih stavova. Jedan od ciljeva ove Redakcije bio bi da kroz otvorenu i argumentovanu diskusiju na ovoj strani doveđe do stvaranja ođređenih stavova učenika sred,njih škola ргетпа njihoviip osnovnim ’ problemima. ' Zato Redakcija pokušava da pokrene seriju napisa o maturi i samoupravljanju u srednjim školama i želela bi da prenese diskusiju u same škole, da bi učenici imali prilike da što potpunije izraze svoje mišljenje; Razume se da će ova strana i dalje ostati otvorena za sve one koji žele da kažu svoje mišljenje o svim problemima omladine bez univerzitetskog indeksa.

OMLADINSKA REDAKCIJA

GENIJALNI PROFESORI SA LETECIM METODAMA

OTKRILI SMO NEŠTO NOVO

Odaću vam jednu tajnu, da se ne začudite kad neki vaši drugovi, za koje ste stoprocentno Wli übeđeni da nemaju baš rnno?o veze sa gradivom, počnu da kao iz rukava odgovaraju pred 7 aprepaščenim drugovima i još profesorima. Istina, ovo nije neka taina, ipak ovo je nešto iznenađujuće: 'la Ц ste vi čuli da najslabiji ucenik za kojih desetak dana rada iz svih predmeta garantovano postaje naibolji! Dakle, možda ste već pogodili: to su genijalni profcsori sa |etećim metodama. (Ne, nemoj*e se smejati. nema ovo nikakve sa veličanstvenim ludacina letećim mašinama, kako naslov jedan stari film). Moida ćete se i obradovaft što c ? ovih dana vaš drug ili drugarica, radosno saonštiti da su nacii neočekivano dohru priliku da 7a - istina. ne odveć male pare. ali za vrlo кг?*ко vreme. nadoknade ve nno što su za orih’ nekoliko mesec« A možda ste i raniie nročitali oclase onog profecora ко ; s svakodnevPo u »Politici« reklamira svoje sposobnosti i svoje su-

рег brze metode da se od vrlo malog znanja napravi najveće. Možda ćete se vi začuditi, možda nećete ali će vaš drug ili vaša drugarica svaAcako verovati u to јег je, gotovo neverovatno da bi neki profesor mogao da govori neistinu i to još preko novina. Ne znam da li on zaista govori neistinu, ali znam da је taj profesor imao svoje učenike u školi i da je verovatno među niima bilo mnogo njih koji su imali slabe ocene i slabo znanje; i znam čoveka zaposlenog u jednom građcvinskom preduzeću koji nije inženjer a daie časove učenicima iz stručnih predmeta; i, konačno znam da mnoci Narodni univerz.iteti uz zaista dobar i pošten rad (i malu naknadu!) omogučavaiu učenicima da svoje znanje stvarno i upotpune. Možda je ovome kriva ona naša stara boljka da sve što želimo hoćemo da noslicnemo na hrzu ruku. A nrofesori su na to izuzetno oselliivi (i dosetliivii. Samo, šta o tome misle njihovi učenici i kolegc?

ZORAV DEKIC

ZNANJE PO ŽELJI

SA PUTA PO SSSR-u

• Mladi u Sovjetskom Savezu ne poznaju strah da po završenom školovanju neće naći posao zato se za svoje zanimanje opredeljuju po sklonostima!

Vrlo često smo u рттНс! da sc divimo uspesima Sovjetskog Saveza u nauci ;tehniai iM kojoj drugoj delatnosti. Svedoci smo ogi’omniih, gotovo neshvatljdvih dositignuća. 1 spremni da se pitamo: otkuda sve to? Kako je jedna, nekad toliko zaostala zemlja, mogla da zauzme vodeća mesla na gotovo sv l ;m poljima nauke. Ovo nije mesto za nekakve ekonomske analize. U tražesnju sovjotske »formule uspeha« možemo poći oi dinjenice da su za velike uspehe potrebni vrhunski stručnjaci, i da, iz našeg, sred njoškoiskog ugla, pogledamo odakle se li kako regrutuju Ijudi velikih znanja i sposobnosti. Postoji jedno slarodaićko tumačemje, koje kaie da je među dvesta trideset miljona Ijudi lako moći Ijude sposobne za sve vrste poslova. Ovo objašnjenje, iako sadrži deo istme, jednostrano je i nepotpuno. Uzroci izgleda leže najviiše u samom sistemu školovanja, u onome Što taj sistem može da omogući mladom ćoveku. Poodavno u Sovjetskom Savezu učenicd se školuju u desetogodišnjim školama i odmah po- 1 sle toga idu na studije, (dakle, dve godine pre nas). U šestora razredu opredeljuju se za trl vrste škola: Opšteobrarovne, zatim škole u kojlma se posebno uče jezici, 1, najzad, o ne u kojima se posebno izučava jedan predmet. Ove poslednje mogu biti matematičke, hemijsko-biološke i škole društvenih nauka Međutim, ni u jednoj od ovih »speoijalizovanih« škola ne zapostavljaju se ostali predmeti, ono što se zove opšte obrazovanje. Prijemni ispiti su posebno teški u matematičkim Školama, i u njih se upisuju samo najsposobniji i najtalentovaniji. Zgrada jedne matematičke Ško le koju smo posetili prilićno je slara, ali pruža učenicima najboIje uslove za rad. Stručnjaci, koji poznaju razne školske sisteme, tvrde da su nivo i kvalitet nastave u svoietskim školajua veoma vieoki. Kabineti su izvrsno opremljeni, u kabinetu biologije postoji čak i elektronski mikroskop. Kao ilustraoija kvaliteta maš'ne neka posluži podatak da se ovde matematika рге daje na nivou prve dve godine fakulteta.

Posle završenog desetog razreda učenici ove škole idu na studiije. Svi, bez razlike, polažu prijemni ispit, čega je pošteđen saшо pobednik matematičke olimpijade. Po završenim studijama učenioi rnaiematičke škblc ukl juču>u se u naučni rad, što sa đacima drugih škola nije slučaj. Sada smo upravo na jednom prelaznom mestu. Reč je o izboru fakulteta. Ovaj probiem rešcn je na način koji ostavlja potpunu slobodu opredeljenja. Kad ovo kažemo imamo u vidu uglavnom ekonomski faktor i strah da se neće naći zaposlenje, koji za mladog stanovnika SSSR-a uopšte ne postoji. U Moskvi ne može da se zaposli niko bez stalne dozvole boravka, koja se dosta tešku dobija. Uglavnom je dobijaju već provereni stručnjaci iz drugih gradova. Pošto je potreba za stručnjaclma velika, svaki Moskovljanin koji završl studije može odmah da se zaposli gde god želi. Studenti iz unutrašnjosti imaju samo privremenu dozvolu boravka. Kad dlplomiraju, dužni su da rade dve godine tamo gde ih pošalju. Posle toga su slobodni i mogu da menjaju mesto, ako žele. Kažu da navika najčešće sadrži ijude na prvobitnom mestu. eNma, dakle, osečanja straha od budućnosti, od besposlice. Svako je siguran da će, kad dobije diplomu, imati obezbeđenu egzistenciju. Posledice toga su očigledne. Pri opredeljenju nije naroćito bitan ekonomski faktor, i učenioi se opredeljuju za ono što najviše vole i za šta imaju naiviše sklonosti. Celokupno vaspitanje, uostalom u porodici i, naročito, u Školi, ide za tim da u najvecoj mogućoj meri eliminiše pitanje novca . kao primarnog faktora u ž'.votu čoveka. Kad se ovome doda visok kvalitet nastave u školi i na studijama. postaje jasnije odakle Sovjetskom SaVezu tkkvi stručnjaci. T, najzad, ako čovek studira na univerzitetu Lomonosova, može bti siguran da će izaći spreman da se urpusti u najkomplikovanije naučne poslove. Učiti ovde znač! imat! mogućnost da se nauči gotovo svc do čega je savremena nauka došla. BORIS PISTIGNJAT

KRIVCI I OKRIVLJENI

NASE SAVESTI (IV)

Oovoj temi, najčešće, saznajemo iz bombastičnih naslova naših senzacionalističkih listova. Kriminalne rubrike su pune plitkih, površnih ocena lika maloletnih delikvenata, a epizodični prilazi tom problemu služe samo za podizanje tiraža. Prave se afere tamo gde ih nema, naduvavaju se priče i sve se pomeša sa onim malograđanskim: »Eto, vidite, kakva је naša omladina«!. To je, na žalost, već ustaljeno. MALO STATISTIKE; BROJKE NEŠTO OTKRIVAJU Mnogobrojne naučne studije i elaborati su neiskorišćeni ili, možda, nepoznati široj javnosti. Namera nam je da ovim napisom pokušamo da prevedemo šturi jezik statistike, na iezik običnih liudskih emocija. I ne samo to. Prema podacima ограna za UTvitrašnje poslove, kriminal ш»1о1-Мп1ка neprekidno гаste, i to p-MvvAuie kako broj maloletmh oi ’ ! "iienika, tako i broj krivičnih dela Porast nije izražen samo u većem broju maloletnika, vrćii u relativnom odnosu tog hr'' s'', 5 '', orema ukupnom broju okrivH'mih i ukupnom broju izvršen’h krivičnih dela. Ako broj cvidentiranih maloletnih delikvenata u 1959. godini označimo indcksom 100, onda dobijamo ovaj pregled: Godina 1959 1960 1961 1962 1963 100 157 220 181 249 A Sta iza toga stoji? šta је predhodilo učinjenom aktu, tom trenu, od koga će kasnije da zavisi jedan život? Sta se zhilo pre zvižduka milicionera 7 ’

U formiranju svake mlade ličnosti uči nas sociologija, odlučujuća su tri faktora: porodica, škola i »ulica«. Ako rnladog čoveka čije traženje se nalazi u ovom trouglu podcdamo kroz takve i šlične stAtistike,. to onda znači da je neko žatajio. U vreme snažne urbanizacije, izgleda, ulica postaje glavni akter ovakvih drama.

U našem sve složenjem žavotu postoji čitav niz problemr. koie treba rešiti. 0 jednom od njih sada pišemo. I, u krajnjoj Mniji, zalažemo se da mu se da atribut prioritetnosti. Jer, u ime čega se zaboravlfaju reči presudne za ... krađu... tešku krađu... razbojništvo... übistvo u pokušaju... übistvo deteta pri porođiju... u sedamnaestoj godini nečiieg života. Kod nas su usvojena gleddšta, koja za objašnjenje postanka pojave maloletničke delikvendje, osnovni uzrok naiaze u nepotpunosti porodice. Ali sledeči nokazatelii ukazuju, da je iz kompletnih porodica, malolertnih delikvenata bilo: Godina 1959 1960 1961 1962 1963 55,57 60,48 68,55 69.84 73,05 odsto Iz strukture porodice iselilo se, nedostaje, vaspitanie i paž-* nja. To više nije kompletna po« rodica, ili neče biti. Pogledajmo školu; profesori psihologije i so« ciologije retko izlaze van okvira akademskog teoretisanja. što* ako se dublje pogleda, ne bi trebalo samo nfima zameriti. U ve* ćini srednjih škola vaspitavaj« nas samo stručnjaci ( 1 toga ne< ma ponekađ!), ali i nei pedafr gozi. ) ' KOLIKO RAD STVARA r COVTEKA? Rečeno je da »rad stvara čoveka«. U našem Ustavu je zapi* sano, da je rađ osnovno merilo vrednosti. Ko to, i kako to, otuđuje čoveka od niegovog prirodnog prava: da radi i da se vrednuje kroz svoj rad. Na tai zaključak navode nas i ove reči, u-

pravnice iednog popravnog dorna: »Mi ih ovde vaspitavamo da rade. A kada izađu sa završenim zanatom ne nalaze poeao«. Znači, krivici nisu samo 'među nama, omladinom, a rešenja, sigumo nisu u kriminalnim rubrikama listova- A ni u malograđanskom uzviku: (Takva je naša, današnja omladina«?. • Miimiui irtcnirin

MIRJANA VASOVIĆ

MARKO NEDELJKOVIC

DILEMA: U GRUPI SVI SMO ANONIMNI DOKLE?

MATURANTI UČE AZBUKU

PREKO RASPUSTA ...

Mnogi maturanti su iskoristi* li ovogodišnji predah između dva polugođa da se odmore i prikupe snage i znanje za završni deo svog školovanja. Jedan, ne baš mali broj učenika, maturanata, iskoristio je ovaj predah da počne da radi svoj maturski zadatak. Zbog toga su za proteklih dvadeset da-‘ na biblioteke i činioce bile prosto opsednute. Takvo stzinje nije mimoišlo i Narodnu biblioteku u Knez Mihajlovoj ulici. Simpatična devojka službenik u kartoteci ove biblioteke, dala nam je ovaj zanimljiv podatak:« Petnaestoga januara bilo ie 385 upisanih, a taj se broj do šestog fehruara poneo na 1186 upisanih. Naiveći broi, negde između 800—900 upisanih, čine maturanti beogradskih srednjih škola. što se tiče predmeta, ove godine nrvo mesto dele Geografiia i Biologija, јег se te knjige naiviše traže. Zamolili smo i drugaricu Duhravku Goronju upravnicu čitaonice, da nam iznese svoja zapažania: Broj matumnata koii su nam se ove godine obratili za

pomoć je vrlo velikl. Može se ođmah reći da su oni sa velikim interesovanjem i velikom ozbiljnošću pristupili svome rađu. Pri dolasku u čitaonicu oni se spsreću i sa.prvini teškoćama, kojb su rezultat niihova neupućenost i u način korišćenja knjiga i njjhovog nalažpnja. Prvo, retko ko od njih ume da se stvarno posluži katalogom, a i prilično su neSigumi i sa azbukom. Međutim još veču zabunu čine podaci 0 literaturi koji u većem broju slučajeva nisu tačni, Osim toga, mnogi profesori su svojirn učenicima dali samo prezimena nc 1 imena nisaca tih knjiga. Inače tako dobijena literatura je običn? sta ra te smo skoro svim učenicima preporučivali savremeniju Jiteratnra i razn*' prikladne primčnike. U vezi s tim. želela bih da iznesem i iedan iedinstveni primer; jedan profesor iz Aleksinca je došao kod nas i vrlo savesno ponisao svu ✓ literaturu, da bi je, tako sređenu, dao učpnicima. Pored svega toga mi nozivamo maturante da nam se slobodno obarate jer ćemo im u svemu pomoći.

MILORAD BVKUROVIC

1968/6

OMLADINBKA REDAKCIJA ZORAN DEKIC MIRJANA VASOVIC MILAN M. MISIC BORIS PISTIGNJAT AARKO NEDELJKOVIc SLOBODAN ŽUNJIC JELISAVETA PROTIC UREDNIK ALEKSANĐAR PAVTCOVIC

SI'UDCNT

11.