Студент

MARKS 1818-1968

MAPOMENE VA KRAJU SEMESTRA Znaci političke krize

Sta rade studenti? Spremaju li još nešto sem ispita? Kako se osećaju? Evo pitaaja koja mnoge (sada) kod nas uvediko interesuju, pitanja koja ne postavljaju bez izvesne strepnje. Pošto je najbolje da se stvari pojave oznate pravim imenima i pridevima, ixđcušaćemo da to, ukratko, učmimo. Napetost sadašnje društveno-političke situicije je utoliko opasnija, što se za mnoge pro>leme ne mogu naći brza i prikladna rešenja. Ma Univerzitetu se sasvim jasno pokazuju mno'i vldovi te napetosti, a bešperspektivnost uklaujanja nekih problema stvara osećaj bezizlaznosti kojih je rodno tlo vrlo različitih oblika ponašanja. Osećajući to, mnogi se pitaju da U će ta napetost preći u stanje konfliktnosti, u lednu ozbiljnu političku krizu, i u kakvim će se vidovima ta kriza ispoljavati. Ima mišljenja prema kojima tu krizu nije moguće izbeći, ona se, kažu, može samo üblažiti, pošto nije moguće гако brzo i efikasno uticati na izvesne pojave koje se javljaju na nivou globalne đruštvene strukture, a koje su | neposredni uzroci celog stanja. Ovde se najpre misli na nezaposlenost koja, s jedne strane, stvara osećaj nesigurnosti, a S druge strane, dovodi do povećanja nezađovoljstva i gne\'a; zatim na pojavu veće socijalne diferencijacije koja se i tneđu studentima bliži opasnoj granici; sleđe još i uverenja da

•e mnoge institucije ne ponašaju u skladu sa savremenim derookratskim potrebama, neizgrađenost kriterijuma ođgovornosti i još štošta. U reagovanjima na ove pojave, studenti, svaki dan sve više, ispoljavaju oštrinu, nezadovoljstvo, jetkost. Te nove oblike reagovanja ne bi trebalo nimalo potcenjivati ili, pak, tvrđiti đa su to samo grupice koje podražavaju buntarski stil stranih studenata, đa je to moda jedne sezone, da su takva reagovanja karakteristična za jedan fakultet (misli se na Filozofski i sl.). lako je tačno đa postoje grupice čiji se bunt i bezadovoljstvo mogu objasoiti više psihološki, [ a njima ne treba priđavati pažnje i pored toga što su naočiti), iako je takođe tačno da se na mnogim fakultetima studenti, kao i njihovi ргоfesori, ponašaju dobrim đelom konformistički, tačno je i ovo: da se povećava broj onih koii reaguju oštro ali zrelo i odgovorno, i takođe broj fakulteta na kojima se tak\ r a геа»оучшз zapažaju. Prošle nedeije, na primer, održana ie na Polionrivrpdnom fakultotn d?«ikus»ia o nezaposlenosti. U koreferatu, za diskusiju, a { u samoj diskusiji koja ga je podržala, izrečeno је mnogo oštrih sudova o tome kako se пегаnoslenost kod nas rešavala. tvrđeno је, takođe, đa su za rešenje tog problema potrebnc уесе kadrovske izmene u rukovodećim telima i si : Na Pravnom fakultetu. takođe, prilikom nefoih diskusija u poslednje đve-tri nedelje, studenti $u istupali na način u коше ima elemcnata revolucionarnog postavljanja prema društvenoj ! \ Nezađovoljstvo sađašnjim materijalnim položajem kod studenata je vrlo važan uzrok te - napetosti. Stav studenata preina tim problemi-

stracija, sredstva se u tren nalaze. Takva ne> sređena i nesrećna politika ne odgovara moralnom osećanju većine studenata. Ipak, na Univerzitetu, u studentskim redoviana, sve viSe se shvata potreba da se zahtevi uručuju na na čin koji je najefikasniji. Neadekvatnost metoda sadašnje univerzitet' ske nastave i činjenica da postoji jedan poveći deo nastavnog kadra koji je ispod realnin, čak i minimalnih zahteva i sadašnjih studenata i sadašnjeg nivoa nauke, dovodi do jedne kon fliktne situacije unutar Univerziteta. A ta situ aciia se ne može lako razrešiti pošto su dosa dašnji način otpuštanja slabih profesora sas vim neizgrađeni i nedelotvorni, a nema izgledt đa se u bliskoj budućnosti u tom pogledu ne što popravi. S tim u vezi je i jedna paralela Naime, pedesetih godina (oko 1954) na Univer zitetu je bilo velikih promena u nastavnon kadru, Mnogi mladi Ijudi, sada već ugledni ns stavnici, stupili su na Univerzitet baš u vrerm te velike smene. čini nam se čla je i sadašnj trenutak shčan tom iz pedesetih godina, tj. d: je došlo vreme za jeđnu veliku promenu na ka teđrama. Kada se ovome đodaju i nesporazumi oko sa moupravnih prava studenata, o kojima se sa da mnogo điskutuje, dobijamo nešto jasnij uviđ u ovu ozbiljnu situaciju čije su odlike ТОOBтГ т °' NAPETOST 1 moguća KONFLIK

Cini se đa su unutrašnje teškoće skonego vanjske zapreke. Jer ako i ne po sumnja o polaznoj tački, utoliko vlada zbrka u -pitanju cilja. Ne samo da je izbila пса_ anarhija među reiormatorima, nego će v aki sam sebi morati da prizna, da neraa ni* Akva tačna uvida u to, što u sebi krije buduć°st. Međutim, to je upravo prednost novog lav ca da mi ne anticipiramo svijet dogmatski, e go da novi svijet hoćemo naći tek pomoću ntike staroga. Dosad su filozofi imali rješel a svih zagonetki u svojoj tezgi, a glupi, рго-1 svijet trebao je samo da otvori gubicu, pa a u nju ulete pečeni golubovi apsolnlne 'НЈке. Filczofija je postala svjetovnom, a ЧшШ 'jerljiviji doka/ za to jeste taj, što jo san»3 ‘ozofska svijest \i vrtlo4 Вафе Ж am .° izvanjski, nego i iznutra.*Ako koristrtiiupie budućnosti i završavanje za sva vremena stvar. onđa je uifo&kp sigurnije što da izvršimo oi sadašnjosti, mislim na ce. ' kako u se kritika pc bbfi svojih rezultata, W4| tako, boji ajgfca s postojećim (Iz pisma Ruecu, <r ?!fpf6ftibra 1943).

»što ja ne mogu kao čovjek, - đakle, što ne individualne suištinske snage, to ;nogu pomoću novca. Novac, dakle, čini svaku od tih suštinskih snaga nečim, Što ona pd sebi nije, tj. njenom suprotnošću,. Novac kao izvanjsko opče sredstvo i. moć, koja ne proizlazi iz oovjeka kao čo\ jeka i Ijudricog društva kao društva, da bi pretvorio predodžbu u stvarnost i stvarnost u čistu predodžbu. pretvara isto tako, stvarne Ijudske i prirodne suštinske snage u čisto apstraktne predodžbe, i zato u nesavršenos ti, mučne utvare, kao što su, s druge strsne, stvarne nesavršenosti i utvare, stvamo nemočne suštinske snage inđividuuma, koje postoje samo u njegovoj maŠti, pretvara ii stvarne suštinske snage i moći. Već prema tom određenju, dakle, on Ш Kizopačavanje inđividual n "M tje ih obrće u njihovu suprotnost i svojstvimat dodaje protivrječna svojakva moć, koja izopačava, on se e i nasuprot inđivtđuemu i nasuprot jjTi ур7пт,l_ p rp t p .tO-

Ш1 nevjemost, Ijubav u mržnju, mržnju vrlinu u porok, porok u vrlinu, slugu ira, gospodara u slugu, glupost u гаrazumnost u glupost, Budući da novac kao postojeći djelotvomi ројаш vrijednosti zamjenjuje i razmjenjuje' sve stvari, on je opća zamjena i razrajena svih stvari, dakle izopačeni svijet, zamjena i razmjena svih prirodnih i Ijudskih kvaliteta. Tko može kupiti hrabrost, taj je hrabar,; ako je i plašljiv. Budući đa se novac razmjenjuje ne samo za ođređeni kvalitet, za određenu stvar, za čovjekove suštinske snage, nego za cjelokupan Ijudski i prirodni prechnetni svijet, to on dakle zamenjuje gledanb si. stanovišta njegova posjednika svako svoj stvo za svako svojstvo pa takođe i njemu proturječno svojstvo i predmet; on je bratim 1 jenje nemogućnosti, on prisiljava protivurječ Њко pretpostaviš čovjeka kao dovjeka mjjmegov odnos prema sjpjetu kao Ijudsk! odnc», onda možeš Ijubav zamiieniti samo zo Ijubav, povjerenjet samo itd. Ako uživati'u umjetnošlSPtooraš biti umjetLjički obra/ovnn čnvifikr акп hoćeš vršiti uticaj na druge ijude, moraš stvamo bitl čovjek,

koji đfeluje potičući ! tinapređujući đruge Iju de. Svaki od tvojih odnosa ргеша čovjeku i prema prirodi mora biti jedno određe ЛlO ispol'javan je tvog stvarnos individuainog života, koji odgovara predmetu tvoje volje. Ako ti voliš, a ne’izazi vaš suprotnu Ijubav, tj. ako tvoja Ijubav kac Ijubav ne izaziva suprotnu Ijubav, ako кго/ životno ispoljavanje kao čovjek, ko ji voli, ne postaneš v-ol.j eni čovjek onda je tvoja Ijubav nemoona, ona je nesre ća« (»Novac«), * * * »Nacionalna ekonomi j va otuđenje u su šti n i rad аУј г taj način,i da ne razmatra ne posredan odnos između r a dp i ka (r ad a ) i proizvodnje. Razumi je se, rad proizvođd čudesna djela za boga Jaša. ali on proizvodi ogoljenje za proizvodi palače r - ali za rađnika jazbine. < €)ч i ’ proizvodi IjepotUk ali za rađnika osakaćen je Ов zafnjenjuje rađ mallnama, ali jedaif di< radnika baca natrag k barbarskom radu# i drugi dio čini mašinom. Ов proizvodi duh, al S za rađnika proizvodi glupost i kretenizam. raa«7.~ ■

STUDENT шш ши 21. ИАЈ 1968. b I _ UST BEOGBADSfLIH ШГ STBDENATA ’ 19. 1