Студент

Dvadeset pet godina

Stvaranje Antrfašističkog viječa narodnog oslobođenja Jugoslavije jeste jedna od najvecih tekovina naše narodnooslobodilačke borbe do tog vremena. Položeni su temelji na kojima se gradi jedno novo, pravednije ure đenje u zemljama Jugoslavije, položeni su temelji na kojima se stvara istjnsko bratsvo i ravmopravnost svih naroda Jugoslavije, temelji jedne prave, istinski đemokratske narodne vladavlne... Mi danas imamo Anti'fašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije koje je stvoreno pre godinu dana. U tom Antifašističkom vijeću zastupljeni su svi narodi Jugoslavije, U njemu su zastupljeni svi slojevi društva. Prvi put u svojoj istoriji naši narodi šalju u taj svoj organ predstavnike koji su iznikli iz njihove sredine, koje oni slobodno biraju i u koje oni imaju zaista puno poverenje ... (TITO: IZVJESTAJ NA DRUGOM ZASJEDANJU AVNOJ-a) Među najveće uspehe koje su narodi Jugoslavije postigli u toku ovog oslobodilačkog rata spadaju, bez sumnje, odluke Drugog zasijedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije. One znače čitavu prekretnicu u procesu ove oslobodilaćke borbe. Udareni su prvi temelji za i'Zgradnju jedne novfe, srećnije Ju goslaviie s pravednijim uređenjem, koje garantuje našim napaćenim narod : ma bolju i srećniju budućnost: uređenjem koje počiva na nacionalnoj ravnoprav nosti 1 , bratskoi slozi i socijalnoj pravednosti. Te su odluke izraz ležnji svih naših naroda 1 zato ih s tolikim oduševljenjem гк> zdravlja ogromna većina svih nai'oda Jugoslavije... (TITO, 1944)

O Ч) v. a® O o S? 0 •• 5 » .c >2 Š. «. . g I “б J •s.t s •S K^ г%» a % a* -s,

Kongres

VI kongres SK Srbije: od 21. do 23. novembra 1968. »Ugled 1 snaga Saveza komimlsta zavisi od toga koliko radni Ijudi prihvataju njegove ideje 1 kollko te ideje postaju pokretačka snaga daIjih promena društvenlb odnosa...« »U procesu razvoja socijallstićke demokratlje 1 samoupravljanja, Savez komunista ostvaruje svoj idejnl 1 poiitički utlcaj na socijallstlčku sadržinu odiuka samoupravnih 1 predstavničkib organa, pre svega na taj način ito sc bori da radnl IJudi učestvuju u Izgrađivanju politike Saveza komuuista 1 druAtva, da usvajaju I zalažu se za to da se ona ostvaruje u radu organa koje sami biraju I demokratski kontroiišu. Na taj način se Savez komunlsta oslobađa prakse da deluje s poziclJa viastl«. (Iz Rezolucije o rarvoju SK Srblje).

»Današnja omladlna je daleko naj* obrazovanija gcneracija u naiem društvu, a sve veći deo omladine stiče 1 viSe stepene obrazovanja. Zato će omladina objektlvno postati nosilac ostvarivanja naučno-tehnološke revoiucije I kulturnog preporoda i garancija unapređivanja socijalistlčkih odnosa. Razbijena jc predrasuda o apolitičnusti i nezalnteresovanosti mladih za društveni razvitak; naprotlv, mladl pokazuju spremnost da aktivno učestvuju u političkom životu podržavajuči dalji razvoj samoupravljanja I demokratizaciju političkog iivota. Savez komunista mora sa mnogo više islinskog zalaganja da podržava poildčku aktlvizaclju omladine 1 studenata, |ег je to dragocen rezultat opšteg podruštvljenja politike i razvitka samoupravnc svesti u našem društvu. .. Komunistima je danas potrebno više smisla za raznmevanje raztlčitosti u načinu žlvota i shvatanja mladlh: aU i više sposobnosti da uoče i otkriju suštlnske podadarnosU ч idcološkim opredeijenjima Savekomunista i cmladini . (?ETAR STAMBOLIĆ; Hsferat za Se sii kongres»

»... Centralnl komitet u novom sastavu preuzima dužnost, posao kojl je složen, u vreme kojc nije tako, od dosadašnjeg partijskog rukovodstva Srbije, u stvari posle niza rukovodstava u kojima su blll drugovi stariji ne samo I ne toliko po godlnama provcdenim u KPJ I SKJ, koUko po ulozi koju su Igrali u vremenlma tešklm i odiučujućim u žlvotu Partije I zemije . Nije nl moje ni novog Centrainog komiteta da, odajući im priznanje, dajemo orenu njihovog rada. Priznanje ležl u detu, priznanje leži u našo] socijalističkoj zajednici, u ovom društvu siobodnih Ijudi, kojc mi gradlmo. .. ... Ne pominjem imena. Revulucianar, politički aktivist u siužbi naroda i ne sme da očekuje pravdu i lobedu za sebe; on zahteva pravdu la svoju klasu, za svo] narod i pooedu za svoje ideje. .. ... Treba da nastojirao i nastojaćemo da se ostvari atmosfera u ćojoj će uvek blti ohrabrenja za lznošenje sopstvenog mišljenja, u koJoj će uvek bitl ohrabrcnja zu ruzllke u debati. Jer, bez debate nema jedinstva, a bez jcdinstva nema snage.« (MARKO NIKEZIC: Govor na Šestom kongresu).

Osnovni društveni uslovi za koje se Savez komunista bori u obiasti kuiture su sloboda svestranog razvoJa umetničkog stvaralaštva, dentokratizacija kulture na osnovanta samoupravljanja, primena principa dohotka u oblasti kulture, puna ravnopravnost i ozajamno prožimanje Jugosiavije. Savez kcmunista ne rukultura svih naroda i narodnosti kovodi kuiturom. ne donosl aperatlvna rešenja, ns cenzuriie • ne агbitrira. (Iz Rrtalucije o zadacima SK u razvoju kulture, nauke i obrazovanja).