Топола

63

i da one častne nagledam se glave, koji s nebesnicim sjedjaše na v’jeću. Šta vas smuti ? ta vi odvraćate lice ! Zašto? ili trpi možda sličnik boži? Vaj ! silnici grozne prikovaše muke mjedenijem lancim za junačke grudi.

Prizor treći. Orest, Ifigenija, Pilad. Orest. O šta ste već i vi sašli amo dolje? Zdravo sestro moja ! još Elektre nema. a bog koji dobri nek pošalje brzo na lakijem str’jelam i nju amo dolje. Samo tebe, jadni prijatelju, žalim ! Ajde, ajde, s nama pred prjestol Plutona, da kô novi gosti pozdravimo gazdu. Ifigeitija. 0 blizanci, koji po širokom nebu svjetlost divnu Ijudim sipljete po danu 1 noći, a mrtvim ne smijete sv’jetlit, ah spasite mene i brata mi moga ! Ti, Dijano, ljubiš svoga milog brata vrhu svega, šta ti nebo, zemlja daje, te čeznući, svoje djevičansko lice obraćaš za vječnim njegovijem sjajem. Ah, ne daj, da bjesni bezumlja u mraku moj jedini bratac, kog prekasno nadjoh I Ako ti se volja, što me sakri ovdje, sad izpuni jednom, te kroz njega meni, a njemu kroza me pružit pomoć kaniš, a ti skini s njega uzle one kletve, dok ne mine spasa dragoc’jeno vr’jeme.