Топола

žena i liudi, i gorani i satiri dotekli su oda svudi«. Što je svetkovina u čast sv. Vlahu na dan g. ožujka bila za uspomenu one zaštite, kojom je svetac jednoč izbavio slobodu Dubrovnika od urotnika zlatom pod mi ć enih, na to je nalično u »Dubravci', da bog Lero oslobadja Dubravku od Grdana, koji je bio sudije zlatom podmitio; kad plemeniti starac Ljubdrag doznaje za tu izbavu, veli u šestom skazanju trećega činjenja: »Riet je trieba, vrh vladanja svieh na svitu da vladalac višnji S neba ima pomnju posobitu; da se on danas ne nadkloni vrh Dubrave ove naše, po tle idjahu svi zakoni, sloboda se satiraše«. Sto su se kod švetkovanja sv. Vlaha njemu kao zaštitniku slobode prinosili razni darovi; što je dvanaest gospodja raznimi plodovi prikazivalo mir i obilje; što se je upravljala na svetca zaštitnika slobode čestitna molitva; što se je pet puta pjevalo i odpievalo »za spas i živoL pak »za spas, život, slavu i pobjedu« poglavice Dubrovnika: tomu kao da odgovara na kraju Gundulićeve drame to, da desetero osoba prinosi darove božici slobode (poimence prilaže se grančica maslinova, košarica trešanja, posudica s medom, sa sirom, kupa vina itd.), pak da se više puta pjeva i odpieva pjesma na slavu božici slobode, i da napokon svećenik boga Lera govori zahvalnu molitvu za mir i obilnu sreću »Dubrave«. Trima krabuljama, štono su obilazile gradom na blagdan sv. Vlaha i kod drugih njekih prigoda; njihovu igranju uz diple, svirale i bubanj; njihovu pjevanju s pripjevom »Hoja, Lero, Dolerije« : kao da odgovaraju u Gundulićevoj »Dub'ravci« tri u satire pre-

XV