Топола

Občeniti nazori o biću bogova.

3

Како Ijepotom i veličinom, tako dakako isnagom i jakošću nadkriljuju bogovi ljude. Kada Zeus samo strese svoje ambrosijske vlasi, već se uzdrma vas Olymp, a tako su takodjer i drugi bogovi i božice obdareni razmjerno velikom tjelesnom snagom. Oni su doduše svojom puti vezani o prostor i ne mogu s toga biti svagdje nazočni, ali ta ovisnost o prostor nije im tolika zapreka, kako umrlomu ljudskomu rodu, pošto mogu najveće daljine munjevitom brzinom prevaliti. U trenu stvori se Athena s klisurastih visova Olympa na Ithaki, i vladar mora Poseidon stigne u tri do četiri koraka iz thračkoga Samosa u Aegae na Euboeji. Amo spada i to, da bogovi iz mnogo veće daljine čuju i vide, nego ljudi. Pace u čuvenju kao da im i nema nikakve zapreke, jer im se ljudi posvuda mole ne pazeći na to, da li su upravo nazočni. Tako isto vidi Zeus sa visoka si priestolja na Olympu sav rev i rad ljudski, te može sjedeći na najvišoj glavici gore Ide motriti sve pojedinosti rata, što no bjesni pred zidinami Troje. No zato i oni osjećaju jednake tjelesne potrebe kao i ljudi, te se moraju toli okrepljivati snom, koli jačiti hranom i pićem. I tuj su im dakako ruke opet većma razvezane, pošto mogu dulje izdržati, da ne udovolje tim potrebam. Pa i hrana im nije tako prosta kao ljudska, nego oni uživaju samo ambrosiju i nektar. Kao što hrane, treba im naravski i odjeće, u koje ukusnu priredbu iste božice, i po tom kao i po mnogih drugih svojstvih ravne Evinim kćerim, vanrednu pomnju ulažu. S toga ako kasnija umjetnost voli mnoge bogove prikazivati tek slabo odjevene ili posve nage, bilo bi vrlo pogrešno po tom suditi, da ih je pučka vjera starih pomišljala kao da obilaze bez odjeće. Tielo imajući bogovi moraju se dakako i naravski radjati kao i ljudi, te se postepeno tjelesno i duševno razvijati. Samo i to sve biva uz zamjernu brzinu. Tako izlazi na pr. novorodjenče Herme iz svoje kolijevke, da ukrade Apollonova goveda, i ugledavši sviet u jutro, već o podne svira na liri,