Топола

Dočim se kod glavž (poprsja) još uviek može dvojiti, da li je zaista Henna, ill možda Artemidina ili ća Aphroditina, to ne ima nikakove sumnje kod kipova Herinih, koji ju predocuju kao kraljicu, kao zemx nebeskoga vladara. Medju kipovi je najglasovitija tako zvana barberinska Hera u Vatikanu (u Rimu), podpuna, stojeća figura nadčovječne veličine, odlikujući se divnimi nabori haljine. Nju prikazuje slika 9. Uz nju kao premicu vriedno je spomenuti farnešku Heru napuljskoga muzeja. Sasvim različita od te jest tako zvana Juno Lanuvina u Vatikanu; tu je božica prema prvotnomu prirodnomu znamenu svojemu odjevena kozjom kožom, koja pokriva glavu i ramena, zatim imade sulicu i stit, koji je po obliku jednak onomu, što je poznat iz Martova kulta. Karakteristična Junonina obilježja jesu: ponešto jače izbocena brada, odavajući nepokolebivu odlučnost volje, malo uzvraćene ustne, oštro izrazite nosnice, velike i svedene oči, visoko i plemenito čelo. Stalni joj attributi jesu žezlo i diadem kao znak njezina gospodstva, na kipovih savršene umjeće dakako većinom izpušteno vžlo kao znak udate žene, žrtvena zđjelica u ruci, šipak (mogranj) kao symbol Ijubavi, paun ili guska podno njezinih nogu, jamačno i knkavica (kao viestnica proljeća).

3. Pallada Athena (Minerva). O porodu Pallade bijaše u Grka raznih priča. Kajpoznatiju već spomenusmo (15. strana), po kojoj ju je Zeus rodio iz svoje glave, što mu ju Hephaest moradjaše razkoliti sjekirom. Kada je silna božica rata, podpuno oružana i zavitlavši kopljem, pjevajući bojnu pjesmu izskočila iz glave svomu otcu, naviesti svietu taj znameniti dogadjaj silna buna u prirodi, potres naime i šum mora. S prirodne si strane jest Pallada božica čistog, bistrog aethera, koji stari smatrahu najvišom i najmoćnijom prirodnom silom. Ona je dakle bliza srodnica svomu otcu Zeusu, svjetlo i život u prirodi budeće, blagoslov podavajuće biće. S ćudoredne si strane jest ona božica mudrosti, odsjev i put triezne i oštrovide razboritosti, kojom otac Zeus ravna i upravlja udesom svieta. Odatle se lako izvode ostale strane njezina bića. Ona je najprije štitnica i čuvarica država, i sve, što promiče njihovo uspievanje u ratu i miru, potječe od nje ; jest njezin tvor i njezin izum. S toga ju vidimo i kao božicu rata i kao božicu mira. Kao ratna božica prati ona odlazeću vojsku, potiče ju

I. Olympski bogovi. Pallada Athena.