Топола

22

Drugi odsjek.

na srčanu borbu, daje joj pobjedu i plien. No isto tako štiti ona kod kuće gradove i tvrdje snažnom svojom rukom. U Homera je ona osim toga blagotvorna svjetnica i čuvarica pojedinih junaka, kao Odysseja, Achilleja i Diomeda. Ona je ljude naučila gojiti i krotiti konje, graditi ladje i praviti kola, izumila ratnu trublju i fmlu. Kao ratna božica nosi ona redovito osim šljema, štita i koplja još i aegidu sa strahovitim Gorgoneionom. Aegida je ili štit rojtami urešen, ili opet životinjska koža, pokrita Ijuskami i obrubljena zmijami, a posred nje je užasna glava Medusina, koja svakoga, koji je pogleda, prometne u kamen. Prvobitno pripada aegida Zeusu, od kojega ju u Homera posudjuju Athena ili Apollon; no sve polagano postaje ona stalnim attributom Athene. Jednako blagoslovna jest Athena kao božica mira. Sve, što budi tjelesno budi duševno promiče blagostanje i umno obrazovanje ljudsko, pomišljahu da potječe od nje ili stoji pod njezinim okriljem. S toga se njoj pridaju svakovrstni koristni izumi. Ona je dala ljudem brnaču i plug, ona izumila preslicu i krosne, pa i umjetno bojadisanje tkanina, ne spominjući inih ženskih vještina. Kod kasnijih se pjesnika sve više razsežu ti nazori o božici umjetnici ća do predstojnice svih znanosti, umjetnosti i obrta. Osim toga je ona i Athena Hygieia, t. j. liečeća božica, koja podaje zdrav zrak, odvraća pogubnu pošast i promiče rastenje i veselo uspievanje zemaljske mladeži. S toga se ne smijemo čuditi, što se je štovanje tako blagoslovne i po vas ljudski život znamenite božice najviše bilo razgranalo Grčkom. No nigdje ju većma ne štovahu nego u Atheni, gdje je bila pravim zemaljskim božanstvom i najglasovitije si svetište, kojega ostatci još danas probudjuju čudo i udivljenje svieta, imala u Parthenon u, t. j. hramu djevičanske božice, sagradjenu pod Periklom od penteličkoga mramora na Akropoli. Sva attička zemlja bijaše, bi reći, osebna svojina božice, koju