Топола

I. Olympski bogovi. Pallada Atbena.

23

si je ona po poznatoj priči izvojevala u takmi s morskim vladarem Poseidonom. Zeus naime bješe gospodstvo nad Attikom namienio onomu od njih, koji pokloni zemlji najkoristniji dar. Na to stvori Poseidon konja, a Athena dade koristonosnoj maslini niknuti iz zemlje i tako svlada svoga takmaca. Ovu božicom stvorenu maslinu pokazivahu na Akropoli u hramu Erechtheju i ona se odlikovaše tako nezatarivom životnom snagorn, da je odmah s nova počela listati, kada ju bijahu Persijaixci spalili po zauzeću grada. Druga slavna središta Athenina bogoslužja bijahu Argos i Korinth; onda ju u velike štovahu u Sparti, Arkadiji, Boeotiji, Thessaliji i na otoku Rhodu. Rimska Minerva bi već rano hellenisovana, te posta istovjetna grčkoj Palladi; no u Rimu odlučno potiskuje ratnu božicu u zadak miroljubiva izumnica i zaštitnica znanosti i umjetnosti kao i svih ženskih ručnih posala. Štovahu ju uz Jupitra i Junonu kao božicu-čuvaricu grada i države, radi česa je i ona imala svoju ćeliju u hramu kapitolskoga Jupitra. Inače imadjaše ona u Rimu hramove na Aventinu i Caeliju, kojim se je 61. god. pr. Is. pridružio još treći, sagradjen po Pompeju na Martovu polju. Svečanosti. Glavna svečanost grčke Pallade bijahu Panathenaeje u Athenah, slavljene uz velik sjaj svake četvrte godine, kada se u svečanu obhodu, koji je išao athenskimi ulicami na Akropolu, božici prinašahu darovi, naročito pak po athenskih djevicah umjetnički izvezena i skupocjena oprava. Vitežka, gombalačka i glasbena natjecanja bijahu spojena s tom slavom. Uz tu veliku svečanost slavili su u Atheni još i malu ; svake se godine obnavljajuću slavu u čast istoj božici, i tu su slavu zvali male Panathenaeje. U Rimu zvaše se glavna Minervina svečanost Quinquatrus maiores, koju su od 19. do 23. Martija slavili naročito svi zanatlije duševne radnje, umjetnici i rukotvorci. Bivši Minerva i djačkom zaštit-