Топола

li. Glavna vrela za hrvatsku povjesnicu. Konstantin VII. Porphirogenet x ) bizantski car (912. —959.); »D e administrando imperi o«. (Editio Bonnensis) . Presbyteri Diocleatis Regnum Slavorum i prijevod toga s varijantima pod imenom Kronika li rvat s k a. 2 ) Izdanje dra. Ivana Crnčića u Kraljevici 1871. Toma arciđakon spljetski (1200. —1268.): »historia salonitarum pontificum atque spalatensi u m«. Memoriale. (U prvom izdanju Lucićeve povjesnice od g. 1666.). Zbornik listina, pisama, povelja javnih i privatnih izdao je Iv. Kukuljević u svojem djelu: Codex diplomaticus Kegni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Zagreb 1874. Kapokon je najznamenitije djelo za hrvatsku povjesnicu: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium. Edidit Academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium. (Do sada knjiga I. —XXIII.). Kavlastito je za stariju povjesnicu znamenit volumen VII. toga djela, koji se zove: Documenta historiae croaticae periodum antiquam illustrantia. Collegit, digessit, adornavit Er. Bački. Zagrabiae 1877. Iv. Kukuljević : Jura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae (VI. svezaka) . Iv. Kukuljević : Acta croat i e a. Za kasniju povjesnicu glavni su izvor saborski spisi (Articuli et constitutiones Diaetarum).

1 ) Μ. ΛΙ esi ć : Ocjena Ljubićeve povijesti. (Rad jugosi, akad. I, 251.).

-) Dr. Γι. Rački: Ocjena starijih izvora za hrvatsku i srpsku poviest srednjega vieka (Književnik I. god. 1864.). Dr. Fr. Rački: Scriptores rerum chroaticarum pred XII. stoljećem (Rad jugosl. akad. LI., 140.).

Dr. Fr. Rački; K. Grot i T. Florinskij o Koustantinu bagrenorodnom (Rad jugosl. akad. LIX., 201.).

Ο