Топола

nova ban, te se proslavi i na bojnom polju (god. 1500. kod Jajca) i n miru, uređujući zemlju i učvršćujući međašna mjesta. i opskrbljujući ib oružjem. S njegove smrti godine 1504. rastuži se cijela kraljevina. Posljednji taj potomak roda Sibinjana pokopan je u Lepoglavi. Poslije bani nijesu za obranu Hrvatske ništa znamenita učinili, dok ne posta banom god. 1513. vesprimski biskup Petar Berislari ć. 1 ) Vrloga togaTPBV vata rodom iz Trogira zadabnjivala je želja, da krv lije za sveti krst i za spas svoje domovine. Već prve godine svoga hanovanja porazi on kod D ulice na Uni do nogu tursku vojsku,, pak mu s te pobjede puče glas na daleko: papa Leon X. posla mu na dar posvećeni mač i klobuk, a kralj ga učini priorom vranskim i županom dubičkim. Dok je hrvatski narod sa svojim plemstvom tako reći dan i noć bio na straži protiv Turčina, stezali su velikaši u Ugarskoj sve više vlast kraljevsku. Slabi kralj Vladislav potraži saveznika n Maksimilijana, pak s toga g. 1506. obnovi s njim i raširi ugovor od god. 1491. Kada su poslije »križari« ugarski, koje je sakupio kardinal Toma Bakač, navalili pod svojim vođom Ju r j o in Do žom, mjesto na Turke na gospodske dvorove, obrani plemstvo velikaš Ivan Zapolja, kojega odslije nazivahu ocem i spasiteljem domovine. Pošto je Zapolja sestru svoju udao za poljskoga kralja, a nekoji su ga već javno nazivali u Ugarskoj budućim kraljem, dao se je slabi Vladislav posve pod okrilje cara Maksimilijana. U Beču budu svečano obnovljeni pređašnji ugovori o nasljedstvu između Jagelovića i Hapsburgovaca i zaručena djeca Yladislavova Ana i Ljudevit s unučadi Maksimilijanovom Ferdinandom i Marijom (1515.) Već iduće godine umrije kralj Vladislav,. a na prijestolju ga naslijedi Ljudevit 11. kojemu je bilo istom osam godina. I skrbnici i ostali dvorski dostojanstvenici bijahu pm najviše ljudi nevaljali, pohlepni za častima i imetkom. Između svih isticao se kardinal Toma Bakač, koji je natekao silni imetak po Ugarskoj i Hrvatskoj, tako da su njegovi sinovci

1 ) M. Mesie: Pleme Berislavića. Zagreb. 1869. Banovanje Petra Berislavića. Zagreb, 1868.