Топола

Drave do jadranskoga mora. Hrvatska je za Eudolfova vladanja bila posljednji zdvojni boj za svoj opstanak. Turci su neprestanim provalama na hrvatske zemlje zauzeli u to vrijeme već sva mjesta do Kupe. Ka toj je rijeci trebalo sada podignuti glavni bedem protiv navala turskih. Godine 1579. dao je nadvojvoda Karlo na 900 turskih glava graditi novi grad na otoku , Korane u Kupu, koji se po njemu prozva Karlovac. 1 ) K tomu je sreća bila po Hrvatsku, što je sada iza silnika TJngnada postao banom Tomo Erdedi, koji je razbio Turke po više puta kod Cernika, Slunja, Ivanića i uT\loslavini. Turci, na čelu im ratoborni bosanski paša Hasan, sada sve sile, da probiju posljednju obranbenu liniju Hrvatske rijeku Kupu. I Hrvati vidješe, da je nadošao odlučan čas. Oni sebi na vijeću u Zagrebu sami nametnule teški krvavi zakon: »sve živo, što oružje nosi, mora poletjeti pod zastavu banov u«. Hasan krene s vojskom prema Kupi, pa ne daleko na potoku Betrinji podigne istoimeni grad (1592.), a malo za tim zauze i učvršćeni Bihać, koji je sto godina junački odbijao navale turske. Iduće godine krene Hasan s jakom vojskom pred učvršćeni- Sisak, koji su branilivJLurak i Fintić, zagrebački kanonici. Ka glas o dolasku Hasanovu pohrle Sisku u pomoć ban Toinp_Erdedi i karlovački general Andrija Auersperg. Ka dan 22. lipnja se pod Siskom strašna bitka, u kojoj zaglavi mnogo tisuća Turaka, koje od hrvatske i slovenske desnice koje pak u valovima Kupe i Save. Hasan i mnogi drugi paše pokriše bojno polje. Sav se kršćanski STrfet uzradova nad tom sjajnom pobjedom, a papa pozva kršćanske vladare, neka se ugledaju u primjer junačkih Hrvata. Dok su Hrvati do uzmicati pred silom turskom (16. vijek), osokoljeni pobjedom sisačkom počinju malo po malo ofenzivu na svim linijama protiv Turaka (17. vijek.) Sjajna pobjeda Hrvata i Slovenaca kod Siska potresla je Carigradom. Sultan gnjevan posla odmah ogromne vojske u Ugarsku, gdje je rat potrajao mnogo godina, a u isto je vrijeme tekla junačka borba Hrvata na međi. Turci su doduše još neko-

D Rade Lopašie: Karlovac. (Matica Hrvatska. Poučna knjižnica. VI. Zagreb, 1879.).

10 5