Топола

104

Draš kov i ć 1 ), biskup zagrebački i ban, nastojaše s dobra umiriti seljake, ali kada mu to nije uspjelo, povede njegov namjesnik GašparAlajoić vojsku na- buntovnike. Pošto je razbio seljačke čete između Kupe i Save, provali u Zagorje, gdje je kod Stubiee razbio glavnu silu seljačku. Budući da su d druge čete buntovničke bile razbijene kod Krčkoga i na medi štajersko-hrvatskoj, bijaše buna posve ugušena. Gospoda su sada veoma okrutno postupala s ulovljenim seljacima. Hesretnog’a Matiju Gupca okruniše na Markovom trgu u Zagrebu željeznom usijanom krunom, a za tim mu tijelo na četvero rastrgaše. Jedva što je bio seljački ustanak svladan, provali bosanski paša Ferhad na čelu jake vojske na Bihać. Protiv njega krene carski general Herbert Auersperg, ali kod Budačkoga na rijeci Radonji bude ametom potučen. 2 ). Säm Auersperg osta na bojnom polju, mnogi budu zarobljeni, a gradovi Zrinj i Bužim dođu Turcima u ruke (1575·)· Taj se poraz nemilo kosnu kralja Maksimilijana, koji sada vidje, da valja jednom ozbiljno na put stati svakdašnjim provalama turskim na hrvatsku zemlju. U tom prije nego li je što odredio, umrije Maksimilijan godine 1576. Za njegove su vlade Kijemci znatno raširili svoju vlast j>o Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje im je sam Maksimilijan darivao imanja. Tužbe i vika na Hijemce čuju se sve jače po Ugarskoj i Hrvatskoj. Maksimilijan bijaše snošljiv prema novoj vjeri, koja se s toga za njegove vlade po hapsburškim zemljama na daleko raširila. I u Hrvatsku su kušali uvesti novu vjeru barun Ivan Ungnad i grof Juraj Zrinjski, sin Sigetskoga.

Rudolf I. (1576.—1608.). Rudolf, Tia.-jßta.riii sin i nasljednik Maksimiliimmv,M>ijaše Budući odrastao u Španjolskoj, nije poznavao običaje, život i potrebe naroda, kojima je vladao. TI poslove je hrvatske sve više utjecao nadvojvoda E mr To Š t a j e r s k i, koji posta vrhovnim zapovjednikom na Krajini protiv Turaka od

1 ) Iv. Kukuljević-Sakcinski: Glasoviti Hrvati prošlih vijekova. (Matica Hrvatska izdala god. 1886.).

1 ) Dane Gr über: Borba Hrvata s Turcima od pada Sigeta do Žitva-Dorožkoga mira.