Топола

sima, utanači -a Ferdinandom dosta povoljan mir. Kada je poslije Betlen, vojvoda erdeljski, po treći put ustao protiv kralja Ferdinanda i kušao da sebi pomoću turskom i protestantske njemačke unije izvojuje prijestol ugarsko-hrvatski, proslavi se u boju s Betlenovim Turcima ban hrvatski Juraj Zrinj s k i, koji na to naglo umrije. Gaško.f alački rat birale—tek -početak velikoga tridesetgodišnjega rata, u kojem su i Hrvati vojevali kao careva voj ska. 1 ) Oni su bili u tom ratu ponajviše konjanici, te su na svojim malim, brzim ali ustrajnim konjma gotovo svaki boj započeli i dovršili. Vođe im bijahu I z_p.la ni i Ver t. Oni odlučiše mnogima najznamenitijim i najkrvavijim bojevima, te učiniše strašnim ime svoje Švedima, Francuzima i Nijemcima. Imenito se spominje junaštvo Hrvata u boju kod de savskoga mosta, gdje su Valenšteinu pomogli razbili vodu .ALauHuldu. Poslije' odlučiše oni znameniti boj kod Lutera, gdje je Tili razbio Dance. U nesretnom boju kod Brei ten £e 1 d a, gdje nije uspio Tili .protiv Gustava Adolfa, švedskoga kralja, rastepoše Hrvati na svom krilu Saksonce i osvojiše sav saksonski tabor. Kod Nirnberga je jedino junaštvom Hrvata odbijen juriš Gustava Adolfa na Valenšteinov tabor. H boju kod L itzena borahu se Hrvati velikom srčanošću, te je po predaji njemačkoj sam krali Gustav Adolf pao od hrvatske ruke (1633.). Napokon su Hrvati odlučili i sjajnu pobjedu careve vojske kod N e r d 1 i n gena. Kada su poslije Francuzi očito stupili u boj protiv cara, zalijetahu se hrvatski konjanici u Francusku malo ne do same prijestolnice. Hrvati su u tom strašnom ratu prinijeli neizmjerne žrtve za dom hapsburški i u novcu i krvlju, jer je najveći dio za oružje sposobnoga naroda bio neprestano na bojnim poljanama srednje Evrope, tako da bi Turci bili mogli u to vrijeme s malom vojskom zauzeti svu zemlju hrvatsku. Hrvati se s toga nadahu punim pravom od Ferdinanda toliko puta obećanoj potvrdi svih prava i povlasti. Međutim upravo za njegova vladanja zasnovan je posebni teritorij u Hrvatskog koji se je počeo na-1) Iv. Kukni ie v i ć-S akcin sk i: Borba Hrvata u tridesetoljetnomu ratu. (Arkiv za povjesnicu jugoslavensku. Knjiga XII. Str. 1. —47. Zagreb, 1875.).

109