Топола

118

birao se svaki mjesec između odličnika vlastele. Malo vijeće koje je vodilo upravu, brojilo je s knezom 12 članova, a velikovijeće ili senat, kojemu je pripadao civilni i kriminalnDsud nad plemićima, imalo je 18 članova. Po uzoru Mlečana bilo je i u Dubrovniku p e t s t a r a c a, koji su bdili nad zaključcima obiju vijeća. Pribodi su gradski iznosili oko 300.000 dukata. Terete je državne nosilo samo građanstvo i .seljaštvo u okolišu dubrovačkom. Plemići dubrovački, natekavši sebi trgovinom veliko bogatstvo, dadoše se svom dušom na nauke i umjetnosti, koje su se u 15. i 16. stolj. preporodile u Italiji. Dubrovnik procvate na brzo u duševnom obziru; u njemu se pojaviše mnogobrojni učenjaci svake ruke (bogoslovi, povjesnici, matematici) i pjesnici, koji proslaviše sebe i svoj rodni grad. Nema grada na svijetu, koji bi u to vrijeme razmjerno toliko prinesao k općoj uljudbi čovječanstva koliko Dubrovnik (»slovinska Atena«), Nema znatnijega pjesnika kod starih naroda, koga ne bi bili ma u kakovu obliku Dubrovčani u svojim književnim zborovima upoznali, nema gotovo znatnije grčke ni rimske priče, da joj ma u kojem obliku ne bi bilo traga u Dubrovčana. Suvremeno s prvacima Dubrovnika na polju pjesničkom idu i njihova braća Hrvati u Spljetu i Hvaru. Ta su tri grada stvorila cijelu književnost, veoma obilnu i zanimljivu. Spomenuti je u tom, da je veliki dio pjesmotvora, budući da nije bilo u Dubrovniku tiskare, bio namijenjen samo uskomu krugu prijatelja, te je isti Gundulićev »O srna n«, 1 ) ispjevan oko 1624., prvi put štampan tek dvije sta godina poslije (1820.) . 2 ) God. 1661. dana 6. travnja uslijed strahovitoga potresa izginuše u Dubrovniku mnogi stari odlični rodovi s lica zemlje, a mnoga dragocjena književna djela i umjetnine naslagane od nekoliko vijekova iščeznuše. Na to oslabi republika dubrovačka na moru na toliko, da se je dala za cara Leopolda pod zaštitu bečkoga dvora, samo da se spase od Mlečana. II tom od god. 1693. plaćao je Dubrovnik opet stari danak Turskoj.

1 ) Dr. Fr. Marko vic: Estetieka ocjena Gundulieeva Osmana. (Rad jugosl. akad. XLVI , XLVH,. L., LIL).

-) Armin Pavić: Prilog historiji dubrovačke hrvatske književnosti. (Rad jugosl. akad. XXXI., 234.). Historija dubrovačke drame. Izd. jugosl. akad. Zagreb, 1871.).