Топола
67
bansku vlast, uništiti osobita prava gospode hrvatske, a ban je vojenom silom nastojao ib pokoriti. Gospoda su hrvatska napose preko Kupe do jadranskoga mora ipak i dalje ostala samostalna i jedva da su priznavala samoga kralja za svoga gospodara. Tim se je nemirom i rasprama u Hrvatskoj najviše okoristio ban bosanski Stjepan Kotromanić, jer je osvojio sav humski kraj i cijelo gotovo Primorje od Dubrovnika 1 ) do rijeke Oetinje; auto je vrijeme i Venecija zavladala u svim primorskim gradovima (1327.). Karlo Eoberto više se je brinuo za velike svjetske stvari nego li za te domaće poslove. Da bi sebi osigurao napuljsko prijestolje, oženi svoga sina A n d r i j u Ivanom, budućom baštinicom Napulja. Najstariji pak sin Ljudevit, da bi naslijedio oca ne samo u Ugarskoj i Hrvatskoj, već i u Poljskoj, gdje je vladao Kazimir, koji je, nemajući djece, i sam nastojao skloniti velmože poljske, da priznaju za njegova nasljednika sestrića mu Ljudevita (1339.). Da osigura sinu svome prijestolje poljsko, prinosio je Karlo velike žrtve i zanemario puno Ugarsku i Hrvatsku. Tek pod konac života htjede na pomoć doći banu Mikcu, koji je neprestano s velmožama hrvatskim ratovao, ali ga u to zateče smrt. Ljudevit I. (1342. —1382.) naslijedi oca kao mladić odlučan i viteški. Poradi sreće njegove, kojom je postigao da zavlada najvećom i najširom državom, jer je i Poljsku zadobio, daju mu neki naslov »Veliki«. Ljudevit odmah nastavi započeti već od oca posao, da pokori velmože hrvatske, koji mu nijesu priznavali oca. Hrvatskoj odredi za vladara svoga mlađega brata Stjepana. Glavne su velmože bile u taj čas u Hrvatskoj S v a č i ć Nelepići, jer su bili gospodari Knina, koji se je smatrao ključem Hrvatske. Na sreću kraljevu umrije ban Nelepić, ali i iza njega junački se je branila njegova udova Vladislava od jake vojske bana Mikea, dok se nije odvažio mladi kralj, da sam izađe na bojno polje. Vladislava preda sada kralju Knin, a ovaj joj za to dade u vječnu baštinu grad Sinj sa županijom cetinjskom (1345.). Tako pade sa svoje visine stari rod Sva-
1 ) S. Ljub i ć: 0 odnošajih dubrovačke sa mletačkom republikom tja do godine 1358. (Rad. jugosi, akad. Y. 44.).