Топола

71

ali nema ona privlačive snage, jer u cijelom kraljevstvu prevlađuju bogomili, koji su proklinjali istočnu i zapadnu crkvu. Već pod konac života Ljudevita rodi se veliki rat između Genove i Venecije, u koji se je on kao saveznik Genove umiješao. Iza sretna rata bude u turinskom miru opet priznata njemu Dalmacija, a republika da plaća svake godine u ime ratnik troškova kamate od sto tisuća zlatnika. Ljudevit je imao dvije kćeri Jadvig uiM ar i ju, a nijednoga muškoga potomka. Kodak njegov Karlo Drački banovao je u Hrvatskoj mnogo godina, te su ga Hrvati, zadovoljni s njegovom vladom, vrlo zavoljeli. S početka kao da je bio određen za Ljudevitova nasljednika. Ali za malo odredi Karla njegova rođakinja Ivana Napuljska za svoga nasljednika u Napulju. Hsred rata mletačkoga pozvan od pape Urbana VI. pođe on na čelu vjernik mu krvatskik četa u Napulj, da preuzme prijestolje (1380.). Prije svoga odlaska morao je priseći Ljudevitu, da se odriče svakoga prava na Ugarsku i Hrvatsku. Prijestolje ugarsko-krvatsko namijeni sada Ljudevit svojoj kćeri Mariji, koju je zaručio sa Sigismundom, mlađim sinom cara Karla IV. Ljudevit umrije god. 1383.

c) Kraljevi iz različitih kuća. JViarjja (1382. —1395.) naslijedi svoga oca najprije sama a poslije sa Sigismundom, koji je vladao od 1387.—1437. U ime Marijino vladala je“Tž početka majka njezina Elizabeta, a pored nje palatin HikolaGorjanski. Nezadovoljstvo se je odmak pojavljivalo među Hrvatima zbog slabe ženske vladavine. Kraljice su opetovano dolazile među Hrvate, da ik primire. Mir je u tom samo prividno vladao. 1 ) Mariji trebalo je vladati i u Poljskoj, za to je njezin vjerenik Sigismund bio poslan u Poljsku, ali bude odanle protjeran. Elizabeta je jedva narinula tamo za vladarieu svoju stariju kćer Ja dvi gu, koja je, udavši se za Ja gel a, litvanskoga kneza, osnovala slavnu jagelonsku dinastiju. Marija zlo-

D Dr. Fi. Rački: Pokret na slavenskom jugu koncem 14. i početkom 15. stoljeća. (Rad jugosi, akad. lI.—IV. Zagre., 18G8.)